Rast cijena hrane bio je veći od indeksa potrošačkih cijena.
Domaćinstva su prošle godine u prosjeku imala 6.660 dinara veća mjesečna primanja nego 2021. godine, ali je više od polovine tog povećanja otišlo na veće troškove hrane.
U 2022. prihodi kućanstava porasli su za 9,3 posto u odnosu na 2021., prvenstveno zahvaljujući rastu plaća od 11 posto.
Potrošnja na hranu
Prosječno domaćinstvo je za hranu u 2022. godini potrošilo 28.246 dinara, pokazuje Anketa o potrošnji Zavoda za statistiku. To je skoro 15 odsto više nego 2021. godine, kada je prosečno domaćinstvo na hranu i bezalkoholna pića potrošilo po 24.622 dinara. Istodobno, udio svih ostalih segmenata potrošnje smanjen je u odnosu na 2021. godinu.
Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku objašnjava da je rast cijena hrane veći od indeksa potrošačkih cijena. “Ljudi su se odrekli svega drugoga kako bi zadovoljili osnovne životne potrebe.”
Rastuće cijene hrane i stanovanja prisilile su ljude da smanje druge troškove. Posebno je to izraženo među najnižim decilima, odnosno najsiromašnijim dijelovima stanovništva”, napominje Matković. Iako RZS nije objavio strukturu potrošnje po decilima, na temelju prošlogodišnje Ankete o potrošnji može se zaključiti da je inflacija posebno pogodila najsiromašnije.
Naime, u 2021. prosječni udio hrane u potrošnji domaćinstva bio je 34,3 posto. Među 10 posto najsiromašnijih kućanstava hrane činila je čak 45,5 posto potrošnje. Kako se ide prema bogatijim slojevima društva, hrana sve manje sudjeluje u potrošnji, a najmanji udio u proračunu za hranu čini među najbogatijih 10 posto stanovništva, 29,2 posto.
Siromašni na udaru
S obzirom na to da je prosječna inflacija u 2022. godini iznosila 11,9 posto, au 2021. godini četiri posto, te da je najveći dio inflacije proizašao iz otkupa hrane, lako je zaključiti da su najviše pogođeni najsiromašniji.
Primjerice, ukupna međugodišnja inflacija u ožujku ove godine
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
