Iako je, kako dalje navode, ukupan broj transakcija stambenih nekretnina u prošloj godini porastao za 12,6 posto u odnosu na 2021., posrednici u prometu nekretnina bilježe usporavanje tog trenda krajem prošle i početkom ove godine, “što se pripisuje sve manjem broju građana. koji žele kupiti ili ako mogu priuštiti nekretnine po nerealno visokim cijenama”.
Ove godine se ne očekuje značajniji pad cijena nekretnina, a posljednjih nekoliko godina tražene cijene rastu višom stopom od realizirane, što ukazuje na prethodne tražene cijene, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). ) ističe i kaže da treba donijeti kvalitetan dugoročni program stambenog zbrinjavanja vodećih računa o tome.
Nepriuštivost nekretnina veliki je izazov sve većem broju hrvatskih građana, stoga je krajnje vrijeme da država odnosno jedinice lokalne samouprave sustavno i analitički promišljaju o primjerenim modelima jer postojeći cilj ne postiže, navodi se u priopćenju s 35. foruma poslovanja nekretninama, koji je u organizaciji HGK i Udruženja poslovanja nekretninama u petak i subotu održano u Šibeniku.
“Iako se od kraja 2022. godine bilježi usporavanje tržišta nekretnina, do kraja ove godine ne očekuje se značajniji pad cijena. Nedostatak ponude je u svim segmentima, posebno u novogradnji, a sve veći problem predstavlja i cjenovna nedostupnost nekretnina u većim gradovima na obali i Zagrebu”, upozoravaju iz HGK.
Kako navode, u posljednjih nekoliko godina tražene cijene stambenih nekretnina rasle su višom stopom od ostvarene, a razlika se u 2022. u odnosu na 2021. povećala i iznosila je 23 posto, “što ukazuje da su tražene cijene previsoke.”
“Prema podacima Burze nekretninama, indeks rasta realiziranih cijena lani je u odnosu na 2021. bio 14,75 posto na razini cijene Hrvatske, a prosječne realizirane/postignute cijene bile su 2,280 eura po kvadratnom metru na obali, 1,980 eura po kvadratu u Zagrebu te 1.804 eura po kvadratu u ostatku Hrvatske”, podaci su Komore.
Iako je, kako dalje navode, ukupan broj transakcija stambenih nekretnina u prošloj godini porastao za 12,6 posto u odnosu na 2021., posrednici u prometu nekretnina bilježe usporavanje tog trenda krajem prošle i početkom ove godine, “što se pripisuje sve manjem broju građana. koji žele kupiti ili ako mogu priuštiti nekretnine po nerealno visokim cijenama”.
Trendovi će ovisiti o makroekonomskim i drugim pokazateljima
U HGK procjenjuju da će aktivnost na tržištu nekretnina ove godine ovisiti o uobičajenim makroekonomskim pokazateljima poput stope BDP-a, ali o tome hoće li doći do potrebne segmentacije i veće diferencijacije cijena, prema kriterijima novogradnje- korištene nekretnine, kao i svi ostali kriteriji.
“Neće se više lako i brzo prodavati rabljene, zapuštene nekretnine na neatraktivnim lokacijama, po nerealno visokim cijenama, jer se ‘potrošio’ fond kupaca koji su spremni ili u mogućnosti platiti, jer više nema APN-a koji je pokupio mnoge kupe preskupe nekretnine. Također, dovršeno je uvođenje eura, koje je snažno pogodilo povećanu potražnju u 2022. godini”, izjavila je predsjednica strukovne grupe Udruženja poslovanja s nekretninama Komore Zagreb Lana Mihaljinac Knežević.
Kako je istaknuto, velik pad prosječnih cijena ne očekuje se u ovoj godini, pogotovo ne luksuznih novogradnja, jer će vrlo mali broj izgrađenih nekretnina u tom segmentu nastaviti nalaziti kupce.
Svaki treći kupac nekretnine na Jadranu, najčešće iz EU-a
“Tržište na obali je pod značajnim utjecajem stranih kupaca, posebno tijekom 2021. i 2022. godine, trend je nastavljen iu ovoj godini te je sada svaki treći kupac nekretnine na Jadranu, najčešće državljanin EU-a”, ističu iz Komora.
Porast potražnje prati i rast cijena svih vrsta nekretnina i zemljišta uz more. Novogradnje u većim gradovima dosegnule su vrlo visoke cijene i kreću se od 3.000 do 5.000 eura godišnje i više, ovisno o lokaciji te standardne gradnje i opremljenosti, te su postale teško pristupačne hrvatskim građanima, kažu u HGK.
Država treba donijeti kvalitetan dugoročni program stambenog zbrinjavanja
S obzirom na ovakva kretanja na tržištu nekretnina, posebno u pogledu stambenih nekretnina i rješavanja stambenog pitanja, trgovci nekretninama smatraju da bi država trebala donijeti kvalitetan dugoročni program stambenog zbrinjavanja.
“Prvenstveno mislim na gradnju stambenih parkova na državnom zemljištu, nedaleko od većih gradova. Primjerice da se grade stambeni parkovi na zemljištu lokalne samouprave, novi kvartovi s kompletnom infrastrukturom, školama, vrtićima
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
