Nedavno smo saznali da lanjski te ovogodišnji snažan rast plaća ima uporište u produktivnosti rada. Naime, Hrvatska je u 2021. te 2022. godini ostvarila neobično jak stvarni rast produktivnosti po radnom satu od 11,7 posto, odnosno 3,7 posto, što je opet rezultat većih ulaganja u učinkovitost realnog sektora i bolje upravljanje.
S obzirom na realni rast ukupnih primanja zaposlenih od 8,4 posto u 2021. i pad od -0,9 posto u 2022., kao i očekivani realni rast produktivnosti u idućim godinama nakon prestanka do tri posto, vidljivo je da gospodarstvo može podnijeti i snažniji realni rast plaća prije nego što postane inflacijski, suprotno nekim popularnim komentarima u medijima, ističe Hrvoje Stojićglavni ekonomist HUP-a u novom Fokusu tjedna.
Štoviše, Hrvatska je lani na razini trogodišnjeg prosjeka (2020.-2022.) prvi puta od svoje samostalnosti (nakon 1995. godine) ostvarila brži rast produktivnosti (+2,7 posto) u odnosu na CEE skupinu zemalja (+1,8). posto). Realni rast produktivnosti ujedno je dva postotna boda iznad prosjeka euro područja (0,7 posto).
Snažan realni rast produktivnosti koincidirao je sa snažnim rastom izvoza roba i usluga u 2021. i 2022. godini od 36 posto, odnosno 25 posto, što dodatno potvrđuje rast konkurentnosti gospodarstva zbog povećane uključenosti u globalne lance.
vrijednosti uoči pristupa euro području.
U svjetlu spomenutog, materijalno porezno rasterećenje rada dodatno bi ojačalo konkurentsku poziciju hrvatskih poduzeća. Zbog jedne od najnižih stopa aktivnosti te zaposlenosti Hrvatska bi se trebala odlučiti i za hrabrije smanjenje poreznog opterećenja u odnosu na referentne prosjeke članica EU ili zemalja CEE regije, prema preporukama OECD-a za kreiranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta.
U osnovnom scenariju, u ovom desetljeću Hrvatska ima sjajnu priliku da značajno poveća prosječnu stopu rasta BDP-a na oko tri postošto je dvostruko više u odnosu na str
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
