Oni su prodavači koji nikad ne spavaju, višejezični voditelji, treneri i influenceri koji promoviraju razne brendove, a zajedničko im je jedino što su u digitalnom obliku. Ovakvi virtualni zaposlenici mogu biti od velike pomoći, ali postavljaju mnoga pitanja i ulaganja u njih nisu mala. A opet, postaju gotovo punokrvni članovi timova poduzeća
Sve brži razvoj umjetne inteligencije doveo je i do toga da sve više ljudi ulazi u radnu snagu takozvani digitalni zaposlenici, što može ponuditi brojne prednosti u poslovanju poduzeća. Mnogi stručnjaci kažu da postoje zamke kod uključivanja digitalnih zaposlenika u poslovne procese, ali se čini da je kod takvih ‘zaposlenika’ više prednosti nego nedostataka. Prema trenutnoj specifikaciji postoje četiri glavne vrste digitalnih zaposlenikaa, od virtualnih agenata koji obavljaju specifične, jednokratne zadatke za tvrtku, do će utjecati i virtualnih suputnika koji pružaju emocionalnu podršku i stvaraju osobne, pa i romantične odnose s korisnicima. Bilo kako bilo, neki novi digitalni ljudi već su oko nas. Oni su prodajni pomoćnici koji nikad ne spavaju, višejezični prezenteri i treneri te utjecajni ljudi na društvenim mrežama koji promoviraju razne brendove, a jedino što im je zajedničko da su u digitalnom obliku u nizu nula i jedinica.
Korisno i skupo
Lingyao Yuan, profesorica informacijskog sustava i poslovne analitike na Sveučilištu Iowa State, istraživala je pojavu digitalnih ljudi u posljednjih sedam godina. Ona kaže da ta nova tehnologija tvrtkama nudi nekoliko velikih prednosti. Prije svega, to je sposobnost da rade od 0 do 24, uvijek slijepo slijede sve politike poduzeća i, što je najvažnije, nikad ne traže povišicu, slobodne dane, bolovanja. Pa di ćeš bolje! Profesorica Yuan također napominje kako su digitalni zaposlenici iznimno korisni za pružanje ‘pomoći ljudima u dijeljenju osjetljivih informacija’, pa kao primjer navodi studiju koja je pokazala da su američki vojni veterani spremni razgovarati o svojim simptomima s digitalnim ljudima nego s medicinskim stručnjacima iz stvarnog života. Kao što vidimo, digitalni ljudi zaista mogu biti od velike pomoći, ali ulaganja u njih nisu mala i možda svaka tvrtka nije pravi izbor za ovakve i slične usluge. Također, tu je i problem etičkih pitanja kada se priča o njegovoj upotrebi.
Razvoj umjetne inteligencije, upotreba velikih jezičnih modela (LLM), strojnog i dubokog učenja iznjedrili su uvjerljive digitalne govornike, ambasadore brendova pa i zaposlenike u korisničkim službama
– Kao što sada vidimo s ChatGPT-jem, nova tehnologija može biti ometač. Tvrtke moraju razgovarati o potencijalnim utjecajima i neželjenim ishodima prije nego što donesu odluku o implementaciji digitalnih ljudi – objašnjava Yuan.
Kako bi došli do vodećih u industriji, Yuan i njezini kolege napisali su rad za Harvard Business Review. Crpili su podatke iz najnovijih istraživanja, uključujući vlastita, i intervjua s osnivačima i izvršnim direktorima tvrtki, poput Pinscreena i EY-a, koje su zaposlile digitalne zaposlenike. Članak ističe četiri vrste digitalnih ljudi i nudi smjernice za tvrtke dok razmišljaju o ulaganju u prilično novo područje umjetne inteligencije.
Četiri tipa
Prema navedenom radu, postoje četiri vrste digitalnih ljudi, odnosno zaposlenika: virtualni agenti, virtualni pomoćnici, virtualni Influencer i virtualni suputnici. Virtualni agenti koriste se za specifične, jednokratne zadatke i pružaju gotovo iste prednosti kao i chatbotovi, samo što izgledaju poput čovjeka. Takve digitalne tvrtke tvrtke mogle bi se angažirati kao prodajni agenti ili za obuku novih zaposlenika, onih koji su pravi. Već sad fakultet Sveučilišta Keck u južnoj Kaliforniji istražuje kako bi virtualni ljudi mogli pomoći budućim medicinskim zdravstvenim radnicima u vježbi prepoznavanja simptoma i medicinskih stanja.
Druga grupa su virtualni pomoćnici, koji također pomažu ljudima u određenim zadacima, ali slično kao i pomoćnici za glasovnu kontrolu kao što su Alexa i Siri. Istraživači ističu Digital Domain kao ranog pionira te tehnologije. Tvrtka razvija digitalne pomoćnike za Zoom koji bi mogli voditi bilješke tijekom sastanka, dati sažetak i dogovoriti raspored ili idući sastanak. Druge potencijalne primjene uključuju osobnu kupnju i fizikalnu terapiju. Treća grupa ‘digitalaca’ su virtualan Influencer, koji se ponašaju i rade sve što i njihovi živi dvojnici. Oni promoviraju robne marke i modne trendove, objavljuju fotografije i videa i žive dobar virtualni život. Primjer je virtualna Miquela (bivša Lil Miquela), koja živi u LA-u i nalazi se na Instagramu. Ima 2,8 milijuna pratitelja, a iako zapravo ne postoji, već se pojavila u reklamama za Pradu i Calvin Klein, a trenutno je ambasadorica tinejdžerskog brenda PacSun.
Najveće uzdanice
Nakon virtualnih će utjecati na red stižu, kao posljednji, i virtualni suputnici, prijatelji, drugovi ili kako već hoćete. Oni su tu da pruže emocionalnu podršku i stvaraju odnose s korisnicima. Istraživači umjetne inteligencije smatraju da upravo ta tehnologija, tj. takva upotreba tehnologije ima najveći učinak u skrbi za starije osobe jer smanjuje usamljenost. Ipak, do sada su se pojavile tek virtualne žene koje nude tihe noćne razgovore za usamljene muškarce, poput Replike, koja je trenutno najpopularniji AI prijatelj u digitalnom svijetu. Koliko je daleko virtualni suputnik za umirovljenike najbolje pokazuje upravo Replika, koja se okrenula usamljenim muškarcima u srednjim godinama kojima nedostaje razgovora i nježnosti, a koja nudi i mnogo više (razmjena poruka) ako plaćate za verziju.
Kineska tvrtka Baidu tvrdi da se broj projekata virtualnih osoba u godinu dana udvostručio. Od tvrtki koje ih koriste ističu se one koje se bave financijskim uslugama, turističke zajednice i državni mediji koji su predstavili svoje digitalne voditelje vijesti.
Profesorica Yuan i njezini kolege ipak najviše nade polažu upravo u te zadnje digitalne ljude koji bi umirovljenicima mogli napomenuti kada uzeti lijek, otići na pregled i slično te zbog toga u njima vide najviše koristi. Međutim, trenutno su od digitalnih ljudi još uvijek najzastupljeniji oni prvi, digitalni, tj. virtualni agenti.
Yaun je svoje istraživanje započeo još 2011. i fokusirala ga na antropomorfizam (tj. pripisivanje ljudskih karakteristika ili ponašanja neljudskim entitetima).
– Vjerujem da je temeljni ključ za tretiranje umjetne inteligencije kao ljudskog ekvivalenta evociranja procesa antropomorfizma. Realistična ljudska lica mogu biti snažan poticaj ljudima da se prema digitalnim ljudima ponašaju kao da su stvarni. Vjerujem da moraju biti prisutni i vizualno uzbuđenje i inteligencija – objašnjava Yuan, dodajući da su potrebna dodatna istraživanja.
Mnogi od njezinih istraživačkih projekata bili su u suradnji s Mikeom Seymourom na Sveučilištu u Sydneyju. Seymour je 20 godina bio voditelj specijalnih efekata u Disney studiju prije nego što je prešao na akademiju. Jedna od njihovih nedavnih studija pokazala je da su sudionici istraživanja digitalnih ljudi realističnog izgleda ocijenili vjerodostojnijima u usporedbi s karikaturama iz crteža, posebno u 3D virtualnoj stvarnosti poput propalog metaverzuma. Također, neka su istraživanja usmjerena na virtualne agente koji izgledaju poput slavnih osoba, pa se pitaju kako bi ljudi reagirali da im AI korisnička služba izgleda i zvuči kao npr. Samuel L. Jackson. Drugi projekti usmjereni su na virtualne pomoćnike u Zoomu, gdje analiziraju utjecaj na izgled avatara na to kako se ljudi ponašaju ili percipiraju informacije.
Ispred svih – Kina
Kako to često s novim tehnologijama biva, Kina je već sad da
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
