Zastarjeli medicinski proizvodi: Hrvatska na mehaničkim koljenima

Mnogo novosti iz protetike, ortotike i ljudske mobilnosti, makar se proizvode u Hrvatskoj, nije uvršteno na liste Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Na sličnim popisima pomagala u zemljama regije već je dulje, primjerice, i koljeno kontrolirano mikroprocesorom. Lijepa Naša, nažalost, ima drukčije standarde

Kako vrijeme prolazi, tehnološka dostignuća sve su sofisticirana, pa tako iu medicinskim tretmanimaa. Tržište ortopedskihi drugih pomagala, kao i lijekova, raste svake godine, inovacije koje se nude sve su bolje i sve se brže razvijaju nudeći poboljšanja oboljelima, iako baš u Hrvatskoj, kako ćemo vidjeti na jednom primjeru, na teret Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i dalje radije plaćamo mehanička rješenja. Od početka godine na HZZO-ove liste uvrštene su neke nove generacije ortopedskih i drugih pomagala, primjerice nova generacija istovrsnih pomagala proizvođača Medtronic Minimed iz SAD-a, odašiljač i senzor Medtronic Guardian 4 za pomagala kod šećerne bolesti te istovrsna pomagala skupine antidekubitalnih pomagala (oštećenje kože) te pomagala za probavni sustav, odnosno za stomu. Međutim, mnogo je više inovacija za koje se proizvođači bore da se uvrste na popis.

Njemačka tvrtka Ottobock razvija tehnološki napredne medicinske proizvode i koncepte liječenja za osobe s ograničenom pokretljivošću u području protetike, ortotike, ljudske mobilnosti (invalidska kolica, rehabilitacijska pomagala) i zdravstvene zaštite. Voditelj digitalnog marketinga u Ottobock Adria Lea Olivari tvrdi da je svjetski lider na tržištu protetike i jedan od lidera u proizvodnji invalidskih kolica koji u Hrvatskoj ima pet odjela: protetika, ortotika, invalidska kolica i pomagala za kretanje te centri za opskrbu korisnika.

Individualna pomagala

– U našem centru u Svetoj Nedelji proizvodimo individualna pomagala. Naši proizvodi nisu namijenjeni samo hrvatskom tržištu, radimo i za zemlje regije. Regionalno pokrivamo Sloveniju, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Grčku i Cipar, a projektno radimo i sa zemljama Bliskog istoka – kaže Olivari.

Tehnički napredne medicinske proizvode poput nosivih tehnologija, senzora, pa i pristupa zdravstvenim platformama proširene i virtualne stvarnosti sretniji se znaju priuštiti, a oni manje sretni oslanjaju se na liste Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. one redovito donose neke nove generacije ortopedskih i drugih pomagala, ali često godinama nakon što se pojave na zapadnom i sjevernom tržištu

Izdvaja odjelo Exopulse Mollii objašnjavajući da je riječ o revolucionarnom medicinskom uređaju koji olakšava život oboljelima od cerebralne paralize i multiple skleroze (i odraslima i djeci) te osoba koje su pretrpjele moždani udar i ozljede leđne moždine. Odijelo se individualno konfigurira za svakog korisnika i omogućuje kontrolu simptoma spastičnosti (poseban oblik povišenog mišićnog tonusa koji nastaje nakon oštećenja voljnog dijela motoričkog sustava u mozgu ili leđnoj moždini).

Drvo, guma, plastika

To pomagalo za sada nije uvršteno na popis HZZO-a, kao ni brojne novosti te tvrtke u području zaštite, ortotike i mobilnosti ljudi. A kada je riječ o zaštiti, Olivari ističe zemlje regije (Makedonija, Slovenija, Češka i Slovačka) koje već duže vrijeme imaju mikroprocesorski upravljano koljeno na popisu pomagala, dok je kod nas standard mehaničko koljeno.

– U Hrvatskoj se još upotrebljavaju zastarjele proteze od plastike, drva i gume koje su ušle na listu prije više od dvadeset godina. Jedno od mikoroprocesorskih koljena koje godinama pokušavamo staviti na HZZO-ovu listu pomagala jest C-Leg 4 – kaže Olivari, koja još ističe i šaku Bebionic te ​Myo Plus, uređaj za upravljanje protezom koji upotrebljava osam elektroda kojima se mjere dolazni signali na podlaktici i prepoznaju uzorci svojstvenih pokretima.

Lakša rehabilitacija

Direktor tvrtke Raystar Matija Kovačec kaže da se bave rehabilitacijskom i tehnološki vrlo naprednom sportskom opremom kojom se koriste, tvrdi, milijuni ljudi, tisuće bolnica i rehabilitacijskih centara u svijetu. Među njima su najbolje bolnice i institucije u svijetu poput Klinike Mayo i Sveučilišta Harvard, sportski klubovi poput minenskog Bayerna i AC-a Milan. Riječ je, objašnjava, o uređajima poput antigravitacijske trake za trčanje koja je izrađena prema NASA-inoj tehnologiji kako bi služila astronautima da se što brže vrate u formu. Tu su i izokinetički uređaj, digitalni zidovi za virtualnu rehabilitaciju te robotske rukavice za rehabilitaciju šake.

– Primjerice, antigravitacijska traka za trčanje​ AlterG korisnicima omogućuje da se osjeti osjećaj lakšima i smanji utjecaj gravitacije na tijelo. Zahvaljujući preciznoj kalibraciji sustava korisnici mogu odrediti postotak tjelesne težine koju žele opteretiti, što im omogućuje postupno povećanje opterećenja tijekom rehabilitacije ili treninga – kaže Kovačec.

Napredne terapije

Traka ​AlterG ​nudi mnogo prednosti i mogućnosti. U rehabilitaciji se omogućuje pacijentima koji se oporavljaju od ozljeda donjih ekstremiteta ili operacija koljena, kukova ili gležnja da se obnovi snaga i pokretljivost bez nepotrebnog stresa za zglobove. Ta tehnologija dostupna u Hrvatskoj također pomaže u rehabilitaciji neuroloških poremećaja kao što su moždani udar ili multipla skleroza. Do kraja godine bit će dostupan i EsoGLOV Pro.

Čovjek, kažu, uvijek najprije daje zdravlje za novac, a onda novac za zdravlje. Zbog te logike tržište pomagala i dalje će rasti, kao i lijekovi

Riječ je o naprednom sustavu neurorehabilitacije koji se koristi najnovijom robotskom tehnologijom kako bi pacijentima pomogao s neurološkim poremećajima, uključujući moždani udar, da vrate funkciju gornjeg ekstremiteta. Taj sustav​ dizajniran je tako da pacijentima omogućuje rehabilitaciju gornjih ekstremiteta u više načina treninga (pasivni trening, trening aktivno potpomognutog raspona pokreta i bilateralni trening). Kovačec spominje i kriokomoru, naprednu medicinsku napravu koja upotrebljava hladnoću kako bi terapeutski utjecala na tijelo. Krioterapija je metoda koja uključuje izlaganje tijela vrlo niskim temperaturama radi poboljšanja zdravlja, oporavka ili sportskih performansi. Temperatura u komori iznosi od –85 do –110 Celzijevih stupnjeva.

Pomoć iz drugih stvarnosti

Zanimljive su i AR/VR platforme, tj. tehnologija koja pokriva digitalni sadržaj povrh stvarnog svijeta telefona ili glavnih uređaja poput naočala ili slušalica (AR). VR uranja korisnika u virtualnom okruženju kako bi stvorio uvjerljiva iskustva, bilo stvarnu situaciju bilo kreativno imaginarno iskustvo.

– Khymeia pruža napredne VR/AR platforme i softverske aplikacije koje se koriste u raznim područjima medicine, uključujući neurorehabilitaciju, fizikalnu terapiju, gerijatriju i sportsku rehabilitaciju. Njihova tehnologija omogućuje pacijentima da se uključe u virtualno okruženje dok izvode terapeutske vježbe, pružajući interaktivno i motivirajuće iskustvo. Jedan od ključnih proizvoda Khymeije je VRRS (Virtual Reality Rehabilitation System), sustav koji koristi VR tehnologiju za neurorehabilitaciju. Kombinira senzore za praćenje pokreta, VR naočale i prilagođene terapeutske aplikacije kako bi terapeutima i pacijentima pružio napredan alat za rehabilitaciju – kaže Kovačec.

Ovo su samo neki od primjera tehnoloških inovacija u području ortopedskih i drugih pomagala. Mnogi čekaju da dođu na listu HZZO-a, ali bez obzira na to, pronaći će put do pacijenata jer, kako kažu, čovjek uvijek prvo daje zdravlje za novac, a onda novac za zdravlje. Tom će logikom i dalje rasti tržište pomagala, ali i lijekova.

Rast potrošnje

A kad smo kod lijekova, i tu od Nove godine imamo novitete na HZZO-ovim listama. Općenito, potrošnja lijekova raste ne

Više o temiIzvor: Leadermedia.hr