Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Autor: Iva Međugorac

Dugo su oporbenim redovima najavljivali ujedinjenje u veliku koaliciju koja bi trebala ugroziti premijera Andreja Plenkovića i njegov HDZ. Ne, kako stvari za sada stoje, od tih velikih planova nema ništa, ne samo da se oporbene stranke nisu uspjele ujediniti u veliku koaliciju, nego ni ideološki srodne stranke nisu uspjele postići koalicijski dogovor, pa je Možemo nedavno objaviti kako na parlamentarne izbore izlazi samostalno, bez SDP-a čiji je šef Peđa Grbin sve do ove neugodne odbijenice nadao kako je to praktički već dogovorena opcija.

Ujediniti su se za sada uspjeli samo Mostovci sa Suverenistima čiji je rejting oko 1,3 posto pa je upitno koliko će doista to ujedinjenje ovim strankama donijeti politički potencijal, a još upitnije koliko oni doista imaju drugu političku opciju u zemlji kao što se to najavljivalo tijekom objava koalicije.

Plenković ne može biti spokojan

Nije međutim upitno to da s oporbom premijer Andrej Plenković ne bi trebao imati problema kada je u pitanju njegov plan osvajanja trećeg premijerskog mandata, ali to ne znači da Plenković neće nailaziti na prepreke na svom političkom putu, a ni pošto ne znači da se on i ostatak HDZ-a može odahnuti jer unatoč raslojenoj i prilično slaboj oporbi, pred vladajućom strankom je golemo, prije svega izazovno i složeno razdoblje. Tri su stvari koje mogu ugroziti Plenkovićeve planove da osvoji treći mandat. jasno to potvrđuju i unutar same stranke pa shodno tome nabrajaju predsjednika Zorana Milanovića, nove potencijalne afere koje bi mogle rezultirati uhićenjima te na kraju i unutarstranačko nezadovoljstvo. Kada govore o predsjedniku Milanoviću, tada HDZ-ovci aludiraju na njegove vlasti koje se odnose na izbore.

Predsjednik je naime taj koji određuje datum održavanja izbora. Datum izbora doduše još nije definiran ni u HDZ-u, ali je Plenković nedavno otkrio kako će se oni održati u redovnom roku. Jedna od ideja koja se spominjala u vladajućoj stranci jest da se redovni izbori održe kada i europski, što je dio HDZ-ovaca i priželjkivao, premijer se o tome nije očitovao, ali u stranci svjedoče kako se on u to niti ne želi upuštati te da za sada po pitanju izbora i iznošenja komentara na temu izbora želi ostati suzdržan, djelomice i radi toga da Milanović ne dobije detaljan uvid u njegove planove.

Bilo kako bilo, Milanović ima mogućnost raspisati izbore u roku od dva mjeseca nakon raspuštanja Sabora, od čega je jasno kako će on biti taj koji će odrediti kada će se točno izbori održati. Upućeni tvrde kako će se parlamentarni izbori najvjerojatnije održati koncem rujna iduće godine, ali i nakon toga Plenković ne može biti posve siguran, jer je Milanović taj koji će odrediti osobu za sastavljanje Vlade, a to ne mora nužno biti onaj tko će osvojiti relativnu pobjedu na parlamentarnim izborima, čemu se u HDZ-u nadaju priznajući kako nema šanse da na izborima osvoji dovoljan broj mandata koji će mu biti dostatan za formiranje vlade, već se očekuje da će tek nakon izbora Plenković krenuti u pregovore sa svojim potencijalnim koalicijskim partnerima, no za takvo nešto zeleno svijetlo mora mu dati Milanović.

Raspudić kao premijerski kandidat

To se nikako ne sviđa onima bliskima premijeru Plenkoviću, u čijim se redovima već razvila zanimljiva teorija o postizbornoj koaliciji SDP-a i Mosta, u kojoj bi Milanović imao ulogu mandatara. prepustio Mostovom Nini Raspudiću s kojim je blizu, i koji ima premijerske ambicije koje će moći realizirati ako Most nakon izbora bude relevantan, odnosno odlučujući faktor, o čemu dakako ovisi broj osvojenih mandata. Mada su u HDZ-u vjerovali kako će osvojiti najmanje 60 mandata, ovih je dana nakon izbijanja afere HEP splasnuo optimizam iu vladajućim redovima.

Kako kažu naši sugovornici iz vladajuće stranke, afere su počele nagrizati HDZ čiji je rejting u padu, a osim toga pitanje hoće li se ova afera zaustaviti samo na smjenama ili će tu biti i kakvih uhićenja, upitno je isto tako što će biti s postupcima. protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac i nekadašnje državne tajnice Josipe Čulina ex Rimac, a još je upitnije hoće li se priče o HDZ-ovim aferama zaustaviti na HEP-u ili će afera i nove neugodnosti koje će se manifestirati i na stranački, i na osobni Plenkovićev rejting biti još. U stranci takvu opciju ne odbacuju te poseban naglasak stavljaju na najave Ured europskog tužitelja o novim privođenjima, koja još nisu realizirana, a koja se bez obzira na to očekuju.

Očekuje se u Plenkovićevim redovima i kod sastavljanja lista val nezadovoljstva, koja bi se mogla manifestirati i na parlamentarnim izborima, Plenkoviću su iz Splitsko-dalmatinskog HDZ-a već stigle prijetnje o bojkotu parlamentarnih izbora, zbog nezadovoljstva Antom Sanaderom i njegovim vođenjem ove organizacije, s posebnim naglaskom na HDZ u Gradu Splitu, a nezadovoljnika u HDZ-u ima iu drugim sredinama poput Zadarske i Šibensko-kninske, ali i Vukovarsko-srijemske županije. Baš je zato nedavno iz vodstva HDZ-a županima i šefovima organizacija poslan dopis na kojem su navedene teme koje se vodeći lokalci moraju otvarati u nadolazećem periodu, to je dio priprema za parlamentarne izbore, na kojima Plenković ništa ne misli prepustiti slučaju, a posebno ne lokalne organizacije svoje stranke, odnosno takozvani teren koji se i do sada pokazivao kao jedan od najslabijih točaka Plenkovićeva upravljanja HDZ-om.

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.

Više o temiIzvor: Dnevno.hr