Najznačajniji makroekonomski agregati koji su utjecali na rast drugog kvartala 2023. godine su rast osobne potrošnje za čak od 2,3 posto u odnosu na drugi kvartal 2022. godine te rast investicija. Možemo ocijeniti da je trgovački i uslužni aspekt ekonomije dominantan. Dinamika ekonomskog rasta je dobra, komentirao je blago usporen rast hrvatskog BDP-a na 2,7 posto u drugom tromjesečju ove godine, uspoređujući ga s rastom od 2,8 posto u prvom tromjesečju ekonomski analitičar i konzultant Petar Vušković.
Govoreći o ključnim promjenama u potrošačkim i investicijskim obrascima koje su podržale ovaj rast i njihovoj održivosti Vušković je istaknuo kako unatoč prisustvu inflacije, potrošači troše svoj novac.
– To je ujedno i razlog zašto se inflacija tako “žilavo” drži na tržištu. Europski fondovi potiču investicije, one su uvijek bile dobar način kako alocirati novac na tržištu, pogotovo za lokalnu vlast. Uistinu, neki projekti su odlično odrađeni. Financijski okvir je višegodišnji od 2021.-2027. i iznosi 25 milijardi eura. Takav novac uz neke druge dobre makroekonomske uvjete npr. zaposlenost, mogu osigurati uistinu dobre stope rasta – kaže Vušković.
Naši ključni trgovački partneri Njemačka i Italija su izloženi recesijskim trendovima. Tvrtke u Hrvatskoj bilježe pad narudžbi upravo iz tih tržišta. – To ozbiljno utječe na naš vanjskotrgovinski saldo. Ako njihova tržišta ne izađu iz recesije imat ćemo udžbenički primjer kako se recesija može proširiti na ostala tržišta, tu mislim i na naše. Instrumenti za otpornost su ograničeni. Bitno je da ostvarimo rekordni turistički rezultat i da nezaposlenost ostane na 110 tisuća nezaposlenih – upozorava Vušković.
Hrvatsko gospodarstvo je ostvarilo brži rast od prosjeka u EU, no Vušković smatra da se ne moramo time opterećivati. – Nekada rastemo brže,a nekada sporije. Ono što je važno jest da dinamika rasta bude zdrava odnosno dugoročno održiva. Na takav način se osigurava standard građanima. Standard je u suštini bit ekonomije. On se mjeri zadovoljstvom građana. Nisam siguran da afričke zemlje koje imaju dvoznamenkaste stope ekonomskog rasta imaju građane koji su zadovoljni sa svojim standardom – kaže Vušković.
Državna potrošnja je porasla, ali rast izvoza roba i usluga je usporen. Na pitanje kako bi se ovi trendovi mogli povezati s makroekonomskom stabilnošću Hrvatske, i koji su potencijalni izazovi i prilike koje proizlaze iz ovih promjena, Vušković kaže da državna potrošnja mor
Izvor:Lidermedia.hr
