Nakon dodjele EU novca dobro je objaviti listu 'sretnih dobitnika'

Sustav priprema i provedbe europskih projekata u Hrvatskoj značajno je napredovao, ali još uvijek postoji niz poteškoća s kojima se susreću korisnici, konzultanti i nadležna tijela.

Stoga je na jučer održanoj konferenciji povodom Dana Europe, a na temu izazova i prilika novog višegodišnjeg financijskog razdoblja, HUP – Udruga profesionalaca za fondove EU iznijela i svoje preporuke za unapređenje sustava tih fondova vezano uz razvoj i provedbu natječaja za bespovratna sredstva, provedbu projekata te reviziju i financijske korekcije.

‘Ujednačavanje’ postupaka
Natalia Zielinska, predsjednica te granske udruge HUP EUPRO, u tom se smislu, među ostalim, osvrnula i na “unifikaciju” postupaka pripreme i provedbe projekata. Trenutačno postoji nekoliko operativnih programa, kaže, a svaki od njih slijedi drugačiji način odobravanja sredstava. Ne bi trebalo biti tako; korisnici trebaju univerzalni protokol koji definira pravila igre.

Zielinska je naglasila i kako ima prostora za poboljšanje transparentnosti sustava na način da, primjerice, kriteriji bodovanja i načini dodjele budu dostupni javnosti. Kaže i kako bi nakon završetka određenog postupka dodjele bila uputna javna objava liste “sretnih dobitnika” poduzetnika, kao i ostvareni bodovi.

Među ostalim, važno je i jasno postaviti i pridržavati se pravila i rokova u procesu provedbe natječaja, uključujući i pravovremenu prijavu natječaja, sa što više informacija o uvjetima. I u dijalogu putem “pitanja i odgovora” s ciljem pojašnjavanja natječaja vidi se prostor za poboljšanje. Sve u svemu kvalitetan dijalog i transparentnost u donošenju ključnih odluka neke su od glavnih područja prepuruka HUP EUPRO-a.

Uz predstavnike uprave zaduženih za fondove EU iz nekoliko ministarstava, skup je nazočio i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić koji je pak podsjetio kako je u prvoj financijskoj perspektivi Hrvatska na raspolaganju imala 11,33 milijarde eura, a po iskorištenosti sredstava je na 82 posto.

“Ubrzavamo apsorpciju sredstava fondova EU; prije tri godine bili smo na začelju, a sada smo 13. po isplaćenosti sredstava. Realizirano je više od 10.000 projekata diljem Hrvatske, u fazi realizacije još oko 1500 njih iz Operativnog programa Koherentnosti i kohezije”, naglasio je.

Nužna preraspodjela
Dodao je da je “s tim projektima i tim europskim sredstvima generiran stabilan rast, postali smo konkurentnije i zelenije društvo, a naš BDP danas je 5 posto veći nego što bi bio da nema EU fondova. Realizirano je puno toga iu kontekstu poduzetništva.

Čak 303 poduzeća primilo je potporu za uvođenje novih proizvoda na tržište, 190 projekata realizirano je suradnjom znanstvene zajednice i poslovnog svijeta, 6000 malih i srednjih poduzetnika dobilo je EU potporu za ulaganja, a izravan rezultat tih investicija je 11.000 stvorenih novih radnih mjesta.

Koliko god i stručnjaci za pripremu i provedbu EU projekata priznaju kako su u odnosu na prethodno razdoblje brojni procesi danas digitalizirani i automatizirani, prostora za napredak i dalje je dosta, a ključnim pritom smatraju kvalitetniji dijalog između upravljačkih i provedenih institucija.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber potcrtala je pak da je upravo poduzetništvo prvo iskoristilo svoju “omotnicu? prošlog razdoblja. Zbog svega je HUP u prijedlogu deset ključnih reformi za desetljeća prije nas stavio upravo povećanje učinkovitosti preraspodjele sredstava iz fondova EU u korist privatnih investicija te za postizanje ciljeva zelene tranzicije, poručila je Weber.