Više od četvrtine mladih u Hrvatskoj zaposleno je na određeno

No, ako je ikome to utjeha, po tom parametru nismo najgori u Europi.

S udjelom od 27,3 posto mlađih od 30 godina koji su zaposleni na određeno Hrvatska nije najgora u Europskoj uniji, ali je među najgorima, pokazuje najnovija statistika Eurostata.

Samo je u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Nizozemskoj taj postotak veći (oko 40 posto). Prema istraživanju ‘Iskustvo rada na određeno’, gotovo polovica zaposlenih na određeno nema jednake uvjete rada kao oni zaposleni na neodređeno. Diskriminirali su prema različitim osnovama, piše Poslovni.hr.

Gotovo četvrtina ispitanih u istraživanju koje su proveli Institut za društvena istraživanja i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), imala je nižu plaću od onih s ugovorom o radu na neodređeno. Pored toga termine godišnjeg odmora i slobodnih dana ne mogu jednako birati, a bile su iu lošijoj poziciji pri ostvarivanju prava na bolovanje.

Bilježimo najveći rast na rada na određeno

Privremeni rad otežava pristup financijskim uslugama, poput zajmova i hipoteka, što otežava rješavanje nekih ključnih životnih stavki poput kupnje nekretnina.

Najčešći razlozi zašto su poslodavci zapošljavali na određeno su, objašnjava Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH-a, probni rad i rizike poslovanja, a najčešće ih koriste mikro i mali poslodavci te ugostiteljski sektor koji se povezuje s visokim udjelom sezonskog rada. u Hrvatskoj.

Ono što je specifičnost Hrvatske jest činjenica da od svih zemalja EU-a bilježimo najveći rast rada na određeno. Ujedno se i Hrvati znatno manje nego državljani drugih europskih zemalja mogu nadati da će ugovor na određeno biti pretvoren u onaj na neodređeno.

Najveći porast ugovora na određeno bilježi se od 2014. Naime, 2013. ukinuta je lista dopuštenih razloga zapošljavanja na određeno. ‘Rad na određeno postao je pravilo, a trebao bi biti iznimka’, upozorava Brnardić.

Agencije za zapošljavanje nisu izuzete od novih ograničenja

Najnovijim zakonskim izmjenama država je ograničila ugovore na određena na tri načina – u trajanju, broju i razlozima. Poslodavci sada moraju imati objektivan razlog zašto nekoga privremeno zapošljavaju. Također, s istim radnikom ne smiju sklopiti više od tri uzastopna ugovora na određeno, a njegovo trajanje ne smije biti duže od tri godine.

S druge strane, najnovijim zakonskim izmjenama država je ograničila ugovore na određena na tri načina – po trajanju, broju i razlozima. Poslodavci sada moraju imati objektivan razlog zašto nekoga zapošljavaju na određeno vrijeme. Isto tako, s istim radnikom ne mogu sklopiti više od tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme, a njihovo trajanje ne može biti duže od tri godine.

Kako Brnardić ističe z