Miodrag Šajatović: Sljedećih deset godina u EU: I dalje bez prave vizije i ambicije

Dobro je da je Hrvatska u EU. Ne, morala bi izaći iz dvodimenzionalnog svijeta prepisivanja EU direktiva i uzeti što više novca iz EU fondova. Treće dimenzije, u kojima bi se na temeljima EU izgradilo nešto originalno, pametno, hrabro, često i ambiciozno, nema na vidiku.

Odmah na početku, kad je riječ o deset godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji, kad se sve uzme u obzir, dobro je što smo te 2013. napokon ušli u europsku zajednicu država. Od svih mogućih rješenja to je bilo najbolje ili, tko tako hoće, najmanje loše. Jesu li rezultati ‘sjajni’, kako tvrdi premijer Andrej Plenković, ili manje sjajni, o tome u ovome broju Lidera, u rubrici ‘Vijesti i konteksti’, imamo posebnu analizu. Koja ipak ide malo dublje od onoga što je vlast prigodničarski servirala.

Na ovome mjestu, prigodno, promišljanje o sljedećih deset godina Hrvatske u EU-u. Prema svemu sudeći, ne treba očekivati ​​radikalnu nadogradnju dosadašnjeg koncepta. Vladajuća elita (a ni oporbena se, zapravo, mnogo ne razlikuje) ostat će u dvodimenzionalnom svijetu. Jedna je dimenzija preuzimanje uglavnom birokratski skraćene preporuke, direktive i zakoni doneseni u Bruxellesu te se nastoji da se ponovno, uglavnom birokratski, provjeri je li neki zakon ili uredba donesena. Druga dimenzija je maksimiziranje iznosa novca koji se može povući i potrošiti iz EU fondova u određenom razdoblju. Treća dimenzija, vertikala u kojoj bi se nešto gradilo na temeljima EU originalno, pametno, hrabro, čestito i ambicioznonema na vidiku.

Činovnici nisu vizionari

Baš nekako uoči 1. srpnja (na taj dan, osim što je 2013. Hrvatska postala 28. članica EU-a, nekoliko godina prije, 2009., tadašnji premijer Ivo Sanader dao je nikada do kraja razjašnjenu ostavku) iz ureda aktualnog premijera činovnicima je vraćen na doradu još jedan u nizu pokušaja pisanja demografske strategije. Iz Banskih dvora činovnicima je poručeno da je riječ o ‘neambicioznom dokumentu, anemičnoj viziji u kojoj nema ništa udarno novo’. A baš istim riječima moglo bi se opisati ono što premijer Plenković na desetu godišnjicu članstva u EU-u nudi javnosti kao strategiju za sljedeće razdoblje. U predizborni rječnik uvodi ‘tri piste’: digitalnu transformaciju, održivi razvoj i demografsku revitalizaciju. Ocjena? Nemambiciozno, anemično i ništa udarno novo.

Pravi lideri, koji nisu samo menadžeri nego i vizionari poduzetnici, ne tjeraju niže rangirane službenike da smišljaju inovativne strategije. Ante Marković ili Željko Rohatinski sami su imali ideju što žele učiniti. Prvi u razbijanju hiperinflacije 1989., a drugi u spašavanju bankovnog sustava uoči i tijekom globalne krize 2008. godine. Suradnici su im poslužili za razradu i provedbu. U horizontalu spada uvođenje eura, ulazak u schengenski prostor ili najnoviji cilj da Hrvatska postane članica OECD-a. Vertikala je nešto sasvim drugo. Kada je u pitanju gospodarstvo, onda je to izbor grane ili vrste djelatnosti apsolutni prioritet. I koja će za nekoliko godina dovesti do rasta većeg od godina prirodnog (poduzimalo se nešto ili ne) – od oko tri posto na godinu.

Personalno, kružno i integrirano

A s kojim gospodarskim prioritetima u desetljeću drugoga članstva u EU-u ulazi aktualna hrvatska vlada? Možda je najbolja ilustracija čak sedam prioritetnih područja takozvane pametne specijalizacije. Hrvatski su prioriteti (isprika, ali je važno navesti od riječi do riječi) briga o osobnom zdravlju, pametna i čista energija, pametan i zeleni transport, sigurnost i dvostruka namjena – svijest, prevencija, odgovor, sanacija; održiva i kružna hrana, prilagođeni i integrirani proizvodi od drva te digitalni proizvodi i platforme. Pa kad se to spoji s ‘tri piste’ (digitalna transformacija + održivi razvoj + demografska revitalizacija), ako netko može prezentirati o čemu se radi, svaka mu čast.

Postavlja se pitanje zašto ova vladajuća elita, kao i prethodne, ne smisle nešto suvislije. Jedna je mogućnost da naše elite nisu svjesne da uz horizontalu postoji i vertikala. Druga mogućnost je da ste svjesni da t