U skladu s padom PMI indeksa u europodručju, Hrvatska udruga poslodavaca zadržava procjenu snažnog usporavanja rasta robnog izvoza u ovoj godini. Čak i tada očekuju da će daljnja integracija u EU/globalne lance vrijednosti, stabilna domaća potražnja na glavnim EU tržištima te niska izloženost trgovinskim tokovima izvan EU, djelomično zaštititi Hrvatsku u nepovoljnom vanjskom okruženju.

Unatoč snažnoj uvozno-intenzivnoj investicijskoj potražnji te solidnom uvozu potrošačkih dobara, poboljšali su se procjena (relativno visokog) deficita u robnoj razmjeni na oko 25 mjesto BDP-a (prije 27 posto), zahvaljujući snažnom poboljšanju energetske bilance ove godine. Zbog snažnog rasta prihoda od turizma i rekordnog priljeva EU sredstava, HUP očekuje povratak na suficit na tekućem računu platne bilance od cca. 1,5 mjesto BDP-a već u ovoj godini, uz nastavak razduživanja prema inozemstvu.

U javnim financijama nastavlja se snažan oporavak zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a (oko 10 posto), daljnjem porezno izdašnom oporavku turizma, ubrzanju priljeva EU fondova, dobroj kontroli diskrecijskih troškova, smanjenju troška kamata i povlačenju pandemijskih potpora.

Pozitivan saldo proračuna uz snažan pad javnog duga otvara prostor za manje porezno rasterećenje (0,5 posto BDP-a) s fokusom na nižu primanja uz davanje autonomije lokalne države u porezima na dohodak ali i veći politički trošak ako rastući suficit ne vodi u snažnije rasterećenje plaća.

Nakon neočekivanog prošlogodišnjeg suficita od 0,4 posto BDP-a, HUP očekuje ove godine manji deficit od svega 1 posto BDP-a uz daljnji pad javnog duga blizu 63 posto BDP-a. S obzirom da rast plaća ubrzava iznad 10 posto uz rast zaposlenosti od oko 2,7 posto, daljnji rast suficita lokalne države otvara prostor za veće rasterećenje plaća kroz niže porezne stope od postojećih uz adekvatan porezni tretman turističkog najma, koji je potpuno neiskorišten.

S obzirom na to da Hrvatska gotovo vodi EU po rastu minimalne plaće jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća. Iz HUP-a podsjećaju da aktivno korištenje jedinica fiskalnog prostora lokalne države potiče natjecanje u poboljšanju poslovne klime, cjenovne konkurentnosti rada u Hrvatskoj te dinamiziranje poduzetničke aktivnosti, kao i da porezno rasterećenje dohotka za jedan postotni bod podiže rast BDP-a do 2 postotna boda.

U cilju konkurentnosti, jednako je važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohotka visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje kao ključni element u naporima za podizanje razine produktivnosti. Prema produktivnosti rada u radnom satu, Hrvatska je na svega 68,4 posto prosjeka EU, kažu u HUP-u.

Više o temiIzvor: Leadermedia.hr