Hotelijeri traže hitnu uredbu o zabrani daljnje gradnje nekretnina na obali

Desetljećima se priča o prekomjernoj izgradnji privatnog smještaja na hrvatskoj obali no čini se da su u posljednje vrijeme ljudi postali svjesni negativnih posljedica koje zbog zanemarivanja ovog problema utiču na razvoj kvalitetnog turizma i gospodarstva u cjelini.

Poruka je sudioniku okruglog stola ‘Ključni izazovi hrvatskog turizma’ koji se u srijedu održao u organizaciji Hrvatske udruge poslodavacaa na kojem su sudjelovali Irena Weberdirektorica HUP-a, Veljko Ostojićdirektor Hrvatske udruge turizma, Tomislav Popovićpredsjednik Uprave Maistre te Branko Bogunović iz HD Consultinga i Fakulteta ekonomije i turizma u Puli.

Sudionici su naveli i druge izazove, poput nedostatka radne snage, nedovoljno poticajnog okvira za investicije u visokokvalitetni smještaj, još uvijek neriješeno pitanje turističkog zemljišta koje je dugogodišnji pravni uteg no čini se da je eksplozija investitora privatnog smještaja postala gorući problem oko kojeg je vodila većina rasprava. is kojim bi, smatra struka, hitno nešto trebalo poduzeti.

Broj novih kreveta u privatnom smještaju jednak je 110 novih hotela

-U godinu dana na hrvatskoj obali izgrađeno je 55 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju. To je ekvivalent novih110 hotela, primjerice Ambasadora u Opatiji. Zamislite da smo takve hotelske kapacitete stavili na tržište, koliko bi nam bila drukčija struktura gostiju, potrošnja, kakvi bi bili ekonomski efekti na lokalu te manje opterećenje prostora – istaknuo je Ostojić, dodajući da ćemo se, ako se takav tempo gradnje nastavi u idućih pet godina, sami sebe pokopati.

Ostojić je u svom izlaganju pokušao strogo razlučiti privatni smještaj, što se odnosi na tzv. obiteljski turizamodnosno kuće u vlasništvu obitelji koji turistima iznajmljuju nekoliko soba i planirane gradnje nekretnina isključivo za kratkoročni turistički najam.

– Hotelijeri nisu protiv privatnog smještaja. Naprotiv, to je dio naše autentičnosti. Posao s nekretninama na obali treba zaustaviti. Novu još nismo vidjeli Zakon o turizmu no postoje neke oznake da će se njime neke stvari pokušati regulirati. Gajim velike nade i da će na lokalnoj razini kroz strateški razvoj održivog turizma doći do nekih spoznaja i zahvata – poručio je Ostojić. Prema njegovom mišljenju rješenje leži u dva faktora: poreznoj politici ja prostornom planiranju.

Bogunović je naveo još jedan, možda ključni faktor u rješavanju problema, a to je hrabrost politike da posegne za značajnijim odlukama i potezima. Kako je istaknuto, razlika u poreznom opterećenju hotelskog i privatnog smještaja je deset naprama jedan. U usporedbi s nekim europskim prosjekom, prema kojem je udio hotelskih kreveta u ukupnoj strukturi smještaja između 30 i 50 posto, u Hrvatskoj on iznosi 10 mjesto.

Cijene veće, a potrošnja manja

-U razdoblju 2022. i 2023. Hrvatska je bila ispod polovice prosječne dnevne potrošnje turista u Italiji i Španjolskoj, a cijene su nam veće nego u tim zemljama – istaknuo je Bogunović, dodajući da u toj ekonomskoj računici nešto nema.

Ostojić se nadovezao na temu cijena, kazavši da je HUT nedavno proveo istraživanje, Studiju usporedba cijena smještaja u hotelima, kampovima i turističkim naseljima u Hrvatskoj i zemljama poput Španjolske, Francuske i Italije. Istraživanje se radilo između 10 objekata iste kategorije i sličnim destinacijskim atraktivnostima. Prema rezultatima studija, hrvatske cijene nisu ni previsoko ni prenisko. – To je istina o cijenama organiziranog smještaja. Private nije bio uključen u istraživanje. Fokus je na omjeru kvalitete i cijene – rekao je Ostojić, upitavši se zašto bi Hrvatska bila najjeftinija po cijenama smještaja kad se godinama ulagala u njihovu konkurentnost.

Ne, kao što je rekao Popović, hotelijeri se prilikom ulaganja muče oko neriješenog pitanja vlasništva nad turističkim zemljištem, što je odgovor na pitanje zbog čega u Hrvatskoj nema više globalnih stranih hotelskih lanaca.

-Puno je tvrtka radila na procjeni vrijednosti hrvatskih hotelskih poduzeća. Poslovne brojke ispadaju dobre, ali pravo gledajući niti jedan kamp nema potpisan ugovor o koncesiji nad zemljištem kojeg koristi. Nitko od stranih investitora neće preuzeti odgovornost i ući u biznis bez papira. To radimo mi, postojeće hotelske kompanije koje smo tu već dugo i dale smo povjerenje državi i njezinim institucijama – istaknuo je Popović.

Smatram da Hrvatska eksplozijom privatnog smještaja ‘siječe granu na kojoj sjedi’ te da država treba uredbom zabraniti daljnju izgradnju privatnog smještaja. Kao jedan od argumenata naveo je i primjer malog istarskog mjesta u kojem živi, ​​gdje na 1.900 stanovnika postoji 1.700 kuća, a to je, kaže, jedno od manje napućenih mjesta u Istri ako se usporedi, primjerice s Medulinom.

Opterećenje na infrastrukturu

Ostojić se nadovezao informacijom kako je Istra 2016. bila na vrhuncu sezone na rubu nestanka električne energijea lani je u Istri vladala i redukcija vode.

-Svi infrastrukturni kapaciteti su napregnuti tijekom 30 dana, a zimi su potpuno neiskorišteni. To nije racionalno, ekonomski ni održivo ponašanje – zaključio je Ostojić.

Osim infrastrukturnih problema koji donosi nekontroliranu dinamiku izgradnje novih nekretnina za kratkoročni najam, Weber je istaknuo i nedostatak radne snage na obali za poslove koji nisu zimmer frei te je sve veći problem manji interes za obrazovanje jer kraj sigurne zarade za obrazovanje nema potrebe.

-Oni i koji žele studirati imaju problem s pronalaskom smještaja jer moraju iseliti dok