Zeleni pomorski koridori

Gotovo sva energija koja se koristi u brodarskoj industriji dolazi iz fosilnih gorivaa zbog toga je cijeli sektor odgovoran za dva do tri posto ukupne globalne emisije ugljičnog dioksida. Ne bude li regulacije, prema postojećim stopama rasta industrije, brodarstvo bi do 2050. te postotke moglo povećati na udjele od čak 17 posto. Prepoznala je to i Međunarodna pomorska organizacija (IMO, International Maritime Organization) koja nije samo naložila smanjenje emisije cijele industrije do 2050. godine, nego i izgradnju zelenih brodskih koridora za neke od najprometnijih brodarskih ruta na svijetu.

Industrija je veliki zagađivač

Zeleni pomorski koridor pomorska je ruta na kojoj brodovi ne ispuštaju ugljik ili druge emisije. Ideja o zelenim koridorima rođena je na summitu COP26 u Glasgowu, potpisivanjem Clydebankove deklaracije od strane vlade, a od tada je došlo do eksplozije interesa ne samo od strane brodara, već i od strane luke i upravitelja luke. Ideja iza zelenih koridora je izgradnja poticajnog ekosustava s posebnim regulatornim mjerama i sigurnosnim standardima, koji bi omogućili povoljne uvjete za dekarbonizaciju.

Takvi su koridori već uobičajeni u mnogim svjetskim lukama. Prvi svjetski pomorski zeleni koridor uspostavljen je između Los Angelesa i Šangaja, a podržale su ga sve velike brodarske kompanije kao što su Maersk, CMA CGM i COSCO Shipping Lines.

Prvi kontejnerski brod za metanol

Naime, brodarske tvrtke, potaknute regulativom, potražnjom kupaca, pritiskom investitora, ali i vlastitim internim ciljevima, traže i načine za dekarbonizaciju svojih flota. Više od 95 posto brodova danas pokreću motore s unutarnjim izgaranjem koji rade na razne naftne proizvode, kao što su teško loživo ulje (HFO), brodsko plinsko ulje (MGO) i brodsko dizel ulje (MDO).

‘Zeleni’ brodovi, uključujući kontejnerske brodove, tankere, brodove za suhi rasuti teret, brodove za prijevoz plina, brodove za prijevoz automobila, brodove za krstarenje, tegljače i pučinska plovila, u budućnosti bi mogli ploviti na ekološki prihvatljivija goriva kao što je kombinacija loživog ulja i biodizela, metana, metanola i amonijaka do 2050. godine. Neki brodari već uvode takve alternative u svoje flote, Maersku je primjerice nekidan isporučen prvi kontejnerski brod na metanol.

Sjevernoeuropski zeleni koridor

A kako bi se pokrenuo razvoj zelenih koridora potreban je dijalog između luka, brodskih linija i drugih dionika pomorske industrije. Dio te tranzicije i dolazi od brodara, pa se primjerice baš na inicijativu Maerska stvara tzv. sjevernoeuropski zeleni koridor koji je spojio luke u poljskom Gdyniju, njemačkom Hamburgu, danskom Roenneu, nizozemskom Rotterdamu i estonskom Tallinnu, a koridor bi s primjerom počeo najkasnije do 2030. godine. O uključivanju zelenih koridora sve se više govori u Španjolskoj i Francuskoj te Velikoj Britaniji, a to očekuju i druge luke, s obzirom da prema odluci Europske komisije sve luke u Europskoj uniji do 2030. moraju osigurati lučku infrastrukturu za dekarbonizaciju u pomorskom