Desničar koji prerasta u najveću prijetnju za Andreja Plenkovića: Ovo je opcija na kojoj će se odlučivati epilog idućih izbora

Autor: Iva Međugorac
Nedjelja, 13. kolovoza 2023. u 21:55

U trenutku kada je Miroslav Škoro objavio da napušta čelnu poziciju u Domovinskom pokretu brojni su domaći stručnjaci, samoprozvani politički analitičari i razni drugi eksperti javno detektirali kako je to kraj ove stranke koja doista u maenstream medijima i jest bila prepoznatljiva uglavnom po ovom glazbeniku, koji je u međuvremenu nastavio svoju karijeru na tribinama, ostajući pri tome i u saborskim klupama. Škoro za DP doista jest stvar prošlosti, no teško da se iz današnje perspektive može reći da je za Pokret politika stvar prošlosti. Istini za volju valja reći kako je ova stranka doista prošla kroz ozbiljne procese, i preslagivanja što i jest nužno kod formiranja i gradnje političke stranke koja misli igrati na duže i ozbiljne staze.

Oparavak DP-a s Penavom

Na te duže stane DP je poveo iskusni operativac, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je po svemu sudeći sazrio u ozbiljnog političara koji je svoju prepoznatljivost izgradio na desnoj političkoj sceni. Za razliku od ostalih samoprozvanih vođa hrvatske desnice Penava je priznao čak i poneke vlastite krive poteze pozivajući za zajedništvo, ti njegovi pozivi nisu pali na plodno tlo, ali je Penava unatoč tome u domaćoj političkoj areni nastavio otvarati brojne interesantne teme koje se ne tiču samo ideologije, već je načeo i važna egzistencijalna pitanja grabeći tako šire biračko tijelo, što mu je ako je suditi po anketama zaista pošlo za rukom. Teško je osporiti brojke, a one kažu da je Domovinski pokret jedina politička opcija u državi čiji rejting u kontinuitetu raste posljednjih godinu dana, što je zasigurno odlična odskočna daska za parlamentarne izbore na koje Pokret prema za sada dostupnim podacima izlazi u koaliciji s HSP-om dok će im s druge strane konkurirati Hrvatski suverenisti i Most, odnosno ljudi koji su odbijali Penavinu ideju o ujedinjenju desnice.

Ako je suditi po anketama to više nije Penavin problem, ni problem njegove stranke koja se tijekom prošle godine u sabornici nametnula kao stranka koja se izgradila i na lokalnim razinama što je iznimno važno i kod parlamentarnim izbora. Da Pokret doista radi na terenu vidljivo je i iz toga što je njihov ogranak čak i u Puli koja desnim opcijama inače nije sklona održao unutarstranačke izbore na kojima je za predsjednicu pulskog ogranka izabrana Snježana Bažaj-Boćkaj. Osim toga ovaj je stranka i na nedavno održanim za članove Vijeća mjesnog odbora Petrovci u Penavinoj Vukovarsko-srijemskoj županiji osvojila 35,86 posto glasova, što nije beznačajan rezultat budući da je ova stranka dobre rezultate ostvarila i na izborima u Karlovcu, Slatini, Bjelovaru, Vinkovcima, Splitu i Osijeku.

Na vidjelo izlaze HDZ-ovi koalicijski problemi

Ti su rezultati jasan pokazatelj toga da će Plenković teško formirati svoju iduću vladu bez potpore Domovinskog pokreta koji postaje jezičac na vladi u hrvatskoj političkoj areni- Pokret je taj na kojem će Plenković i ako njegov HDZ ostvari relativnu pobjedu na idućim parlamentarnim izborima morati pokazati smjer u kojem nastavlja svoju političku karijeru, jer kako za sada stvari stoje u našoj zemlji na idućim parlamentarnim izborima do sabornice će dogurati mali broj stranaka, sa skromnim brojem zastupnika što će naravno otvoriti pitanje HDZ-ova koalicijskog potencijala o čemu se u pojedinim dijelovima vladajuće stranke već sada polemizira.

Ako Plenković ne želi u koaliciju s Možemo kojom bi se zamjerio ogromnom djelu HDZ-ovih birača i istaknutih članova te stranke, te ukoliko kako to sada tvrde u njihovim redovima ni pod koju cijenu ne želi u suradnju s Mostom koji ionako zagovara lijevo-liberalnu vladu s ideološkim moratorijem, tada HDZ-ovom šefu neće preostati ništa drugo doli sjesti za pregovarački stol s predstavnicima Domovinskog pokreta što sugeriraju i posljednje ankete čija predviđanja valja uzeti s dozom rezerve, jer je javna tajna kako anketari nisu naklonjeni desnim opcijama, što se u konačnici pokazalo i na predsjedničkim izborima baš na primjeru Škore koji je iz te bitke za Pantovčak izašao kao jedno od najvećih iznenađenja, upravo radi anketa koje mu nisu davale na značaju.

Sada pak podaci za srpanj kažu kako HDZ ima potporu od 25,5 posto što je pad za 0,7 posto u odnosu na lipanjsku potporu od 26,2 posto. SDP pak u srpnju uživa istu potporu kao u lipnju- 16,7 posto iz čega se može zaključiti da ova stranka stagnira no to ionako nije nikakva novost. Novost je međutim to da je HDZ jedina stranka među prvih pet koja je u srpnju zabilježila pad. Možemo je narastao na 9,7 posto u odnosu na lipanjskih 9,4 posto, a i Most bilježi rast s 8,2 na 8,5 posto, no to i dalje nije višemjesečni rast u kontinuitetu kakvog ima Pokret koji je u srpnju zabilježio rejting od 7,5 posto te je značajno narastao u odnosu na 7,1 posto koliko su imali u lipnju. Za očekivati je da će rejting Pokreta nastaviti s rastom, a za očekivati je da bi rast ove desne opcije mogao prerasti u problem za premijera Plenkovića koji je svoju političku karijeru i budućnost HDZ-a oslonio na suradnju sa strančicama koje ne prelaze izborni prag kao i na suradnju sa šefom SDSS-a Miloradom Pupovcem na kojeg dugoročno teško da može računati.