Kineske trgovinske veze: U 2022. Kina je zabilježila izvoz od 3,57 bilijuna dolara i uvoz od 2,71 bilijuna dolara

Kada se Kina pridružila svjetskom gospodarstvu 1978., to je postala najspektakularnija priča o gospodarskom rastu u povijesti. Poljoprivredna reforma, industrijalizacija i sve veći prihodi izvukli su gotovo 800 milijuna ljudi iz ekstremnog siromaštva. Nakon što je 1980. proizvela samo desetinu onoga što je imala Amerika, kinesko gospodarstvo sada je otprilike tri četvrtine veće. Međutim, pogrešne politike i problemi prouzrokovani zero covid politikom doveli su do toga da posljednjih mjeseci gospodarstvo za kineske prilike stagnira.

U drugom tromjesečju ove godine gospodarstvo je raslo po godišnjoj stopi od samo 3,2 posto, što je razočaranje koje izgleda još gore s obzirom na to da bi, prema jednoj istaknutoj procjeni, Amerika mogla rasti za gotovo 6 posto. Cijene nekretnina su pale, potrošnja, poslovna ulaganja i izvoz su podbacili.

Međutim, Kina je usprkos svim problemima i dalje jedan od najznačajnijih igrača na globalnoj trgovinskoj sceni, i predvodi tu scenu kao najveći svjetski izvoznik robe.  Sa složenom mrežom trgovinskih partnerstava koja obuhvaća više od 200 zemalja, regija i teritorija, drugo najveće svjetsko gospodarstvo ima značajne ekonomske odnose sa saveznicima ali i protivnicima.

Kineski uvoz i izvoz po zemljama u 2022

Tijekom 2022. Kina je zabilježila izvoz od ukupno 3,57 bilijuna dolara i uvoz od 2,71 bilijuna dolara, što joj daje golemi trgovinski suficit od 857 milijardi dolara.

Kina je imala pojedinačne trgovinske suficite s velikom većinom svojih trgovinskih partnera: 174 od 234 navedene zemlje i teritorija.

Ovi trgovinski suficiti posebno su vidljivi u trgovinskim odnosima Kine s mnogim od najvećih svjetskih gospodarstava, uključujući SAD i Indiju, sa suficitom od 401,1 milijardu dolara, odnosno 100,3 milijarde dolara.

U međuvremenu, dobar iznos trgovinskih deficita zemlje odnosi se na velika azijska gospodarstva. Najveći deficit ima s Tajvanom, prvenstveno zbog uvoza integriranih sklopova. Kina također ima deficit s Japanom (-11,9 milijardi dolara) i Južnom Korejom (-37,8 milijardi dolara), drugim i četvrtim najvećim gospodarstvom u regiji, uglavnom zbog uvoza elektronike i strojeva.

Ostali trgovinski deficiti zemlje proizlaze iz ispunjavanja strateških potreba. Na primjer, Kina ima deficit sa zemljama proizvođačima nafte poput Rusije i Saudijske Arabije. Također ima trgovinski deficit s Australijom, ključnim dobavljačem sirovina poput željeza, zlata, litija i ukapljenog naftnog plina.

Trgovinski odnosi Kine daleko nadilaze samo ekonomska razmatranja već odražavaju i povijesne, geopolitičke i strateške čimbenike. Velika uloga Tajvana na tržištu poluvodiča, na primjer, čini ga i vrijednim trgovinskim partnerom i spornim suparnikom. Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija, dok Tajvan djeluje kao zaseban, samoupravni entitet. Isto tako, sve veća kineska ulaganja u infrastrukturu u dijelovima Azije i Afrike počinju odražavati sve veće trgovinske bilance sa zemljama u razvoju koje će u budućnosti postati glavni trgovinski partneri.