Možemo li disati punim plućima i je li zrak loše kvalitete ako

Koliko je zagađenje u zraku sada se mjeri i na Jarunu. U novoj mjernoj postaji očitava se ozon, ugljikov oksid, lebdeće čestice, crni ugljik.

“Ukoliko dođe do nekakvih većih onečišćenja mi to primijetio i obavijestimo i javnost i medije i ministarstvo i grad Zagreb kako se treba ponašati i koliko će to trajati”, rekao je Silvije Davila iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Ovime se pokrio zapadni dio Zagreba, gdje živi trećina stanovnika. Do sada je postavljeno šest novih i obnovljeno 18 postaja.

“Posljedica toga će biti stopostotna pokrivenost stanovništva u urbanim zonama”, istaknula je Jadranka Škevin-Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a.

Gdje najčešće i dolazi do onečišćenja. A lebdeće čestice i crni ugljik ozbiljan su problem za ljudsko zdravlje.

“Ne samo akutne simptome poput akutne iritacije sluznica, očiju, nosa, grla, kašljucanja, iritacije kože, nego ima utjecaj i na kronične odgođene učinke, pogoršanje krvnog tlaka, pogoršanje osjećanja srčanih bolesnika, bubrežnih bolesnika”, objasnila je Matijana Jergović iz NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.

Nečist zrak svake godine može prouzročiti oko pola milijuna preuranjenih smrti u Europi.

S više informacija uživo s Jaruna javila se reporterka Dnevnika Nove TV Srna Bijuk.

“Baš sam se informirao o kvaliteti zraka prije našeg razgovora na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Zrak je jako dobar u Hrvatskoj u petak navečer pa i ova postaja mjeri niske koncentracije lebdećih čestica promjera deset i dva mikrona. Znači možemo reći da možemo disati punim plućima”, poručio je Darijo Brzoja, voditelj službe za modeliranje kvalitete zraka.

“Zrak u Hrvatskoj generalno možemo podijeliti na dvije kategorije. Kopneni dio zemlje i morski i gorski dio zemlje. Na morskom i gorskom djelu zemlje gdje imamo više provjetravanja zrak je generalno čišći, dok u kopnenim krajevima i to u zimskom djelu godine kad imamo mnogo lebdećih čestica iz malih kućnih čestica, možemo reći da je zrak nešto onečišćen”, istaknuo je.

Zrak često možemo osjetiti i s odlagališta otpada, no je li zrak loše kvalitete ako smrdi? 

“To je jedna paradoksalna situacija jer zapravo lebdeće čestice koje nemaju miris puno lošije djeluju na naše zdravlje nego recimo sumporov vodik i amonijak koje možemo osjetiti u niskim koncentracijama, ali oni nam onda dodijavaju mirisom. Oni neće fiziološki naštetiti našem zdravlju, ali u tim niskim koncentracijama mogu dodijavati mirisom što znači da u nekom dugotrajnom vremenu zapravo više djeluju na naš psihički sustav i kvalitetu življenja, a ne na naše zdravlje”, odgovorio je Brzoja.

Od loše kvalitete zraka preminula je djevojčica u Velikoj Britaniji, što je prvi takav slučaj u svijetu. 

“To je prvi takav slučaj zabilježen u svijetu, 2013. godine djevojčica Ella preminula je u Velikoj Britaniji od astmatskog napada. Trebale su godine, tek 2020. je njezina majka uz odvjetnike uspjela dokazati da je tome kumovalo i znatno onečišćenje zraka. Dakle, i mjesto na kojem su oni živjeli, ali i taj astmatski napad u tom trenutku vjerojatno je bio potaknut i jako lošom kvalitetom zraka“, rekao je Brzoja. 

“Mi kvalitetu zraka ne gledamo samo akutno, takvi slučajevi su rijetki, više je gledamo epidemiološki, odnosno promatramo jedno područje i koliko je stanovništvo izloženo jer onda ukoliko postoji onečišćenje zraka ti ljudi žive kraće, imaju kraći radni vijek i više opterećuju zdravstveni sustav”, dodao je.

“Treba pratiti kvalitetu zraka, zato je dobro da je postavljena postaja koja to prati u zapadnom djelu Zagreba, a čuli smo u petak navečer zrak je dobre kvalitete”, zaključila je reporterka.