Analitičari: Viškom u proračunu smanjiti deficit i dug

Povećani prihodi u državnoj kasi trebali su se rebalansom proračuna Srbije za 2023. iskoristiti za smanjenje fiskalnog deficita i državnog duga te za povećanje mirovina i analizom utvrditi koje bi plaće trebale rasti, kazali su danas ekonomisti agenciji Beta.

Profesor na Fefa Goran Radosavljević ocijenio je da je potrebno voditi odgovorniju fiskalnu politiku i iskoristiti povećane proračunske prihode za smanjenje fiskalnog deficita i državnog duga, kao i za korekciju nekih plaća.

Izborni trik
“Ovako kako je rebalans predložen, očekivan je zbog najavljenih izbora. Novac se i dalje baca ‘iz helikoptera’, Vlada se zakačila na njega kao na kocku i spirala raspodjele novca se nastavlja, a to je rizik i za građane i za vlast, rekao je Radosavljević.

Rebalansom proračuna, zbog većih prihoda od 60,6 milijardi dinara, predviđeno je blago smanjenje deficita u odnosu na izvorni proračun, sa 3,3 posto na 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali nove mjere rashoda, Povećanja su predviđena i za mirovine, podjelu 10.000 dinara djeci do 16 godina, veći rashodi za kamate na javni dug od 5,2 milijarde dinara, a najveće povećanje je za subvencije poljoprivredi.

Prijedlogom rebalansa predviđeno je povećanje rashoda za javne investicije za 25 milijardi dinara, odnosno oko 200 milijuna eura, a za Expo 27 ove godine bit će izdvojeno 3,9 milijardi dinara, 2024. 37,6 milijardi, a 2025. čak 70 milijardi dinara. ukupno gotovo milijardu eura, ne računajući troškove 2026. godine, kada bi trebala biti spremna lokacija za održavanje izložbe.

Za Nacionalni stadion će ove godine biti plaćeno 12,3 milijarde dinara, iduće godine sedam milijardi dinara, a 2025. godine još milijardu dinara.

Radosavljević je ocijenio da je potrebno utvrditi zašto su pali prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV), kako tvrdi Fiskalno vijeće, te povećati, ako je moguće, njegovu naplatu, umjesto izvanrednog povećanja trošarina radi punjenja proračuna, čime potiče inflaciju..

Naveo je da je glavni problem to što se ne rade studije izvodljivosti, pa se ne zna koliko će pojedini projekti biti isplativi.

“Nikada nije napravljena studija isplativosti projekta, nego čovjek izađe u javnost i kaže što je odlučio graditi i da to nije u njegovoj nadležnosti, a o znanju i ne govorimo”, rekao je Radosavljević.

Inflacija je, kazao je, obezvrijedila plaće dijela radnika te je potrebno napraviti analizu koga je pogodio pad standarda, pa tek onda vidjeti koje plaće treba korigirati.

“Puno veći problem je veliki broj zaposlenih na minimalcu koji su najviše pogođeni povećanjem cijena”, rekao je Radosavljević.

Rast mirovina
Ekonomist Danilo Šuković rekao je da je trebalo povećati mirovine jer su prosječne