Tijela leže na ulicama, ovo je kao sudnji dan: Tko je kriv za tisuće mrtvih, Jugoslavija, oluja ili politika?

Autor: Dnevno.hr/M.P.
Četvrtak, 14. rujna 2023. u 09:55

Libijski grad Derna i dalje broji mrtve nakon razornih poplava koje su odnijele čitave četvrti, a u kojima su poginule tisuće ljudi.

Naime, više od 5300 osoba umrlo je nakon što je pucanja brana donijelo razorne poplave u Dernu, zbog čega je najmanje 10 tisuća ljudi nestalo, s deseci tisuća su raseljeni.

Oluja Daniel donijela je masivne oborine, zgrade su porušene, mostove je odnijela voda, ceste su nestale i grad je naprosto neprepoznatljiv.

Tijela umotana u deke su još na ulicama

Broj mrtvih i dalje raste. Tijela umotana u deke nalaze se po ulicama, a druga se gomilaju u kamionima na putu do groblja. Leševe od utorka naplavljuje i Sredozemno more.

Vlasti se boje da bi konačni broj mrtvih mogao biti i puno veći. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), najmanje 30.000 ljudi koji su živjeli u Derni, gradu od 100.000 stanovnika, je raseljeno.

Derna je sada dostupna samo kroz dva ulaza s juga, od uobičajenih sedam, a česti nestanci struje i prekidi telekomunikacijske mreže ograničavaju komunikacije, prema IOM-u.

Grad Derna prepolovljen je rijekom Wadi Derna koja je od poplava zaštićena branama, točnije s njih dvije.

Brane u Libiji gradila jugoslavenska kompanija

Na internetskoj stranici News Libya postoji tekst koji govori o povijesti brana. Derna je ranije bila izložena poplavama iz rijeke Wadi, a ona iz 1959. bila je posebno teška pa su studije iz šezdesetih zaključile da bi zbog zaštite grada trebalo graditi brane.

Sedamdesetih je izgradnju izvodila jugoslavenska kompanija, a radi se o firmi Hidrotehnika – Hidronergetika koja i danas djeluje u Srbiji.

Ovo nije ništa neobično jer je Jugoslavija u to doba izvodila projekte u zemljama iz Pokreta nesvrstanih, među kojima je i Libija kojoj je na čelu bio Muammar Gaddafi, poznat po bliskom odnosu s Josipom Brozom Titom.

Tako je izgrađena gornja brana Al-Bilad s kapacitetom akumulacije od 1,5 milijuna kubnih metara vode, dok je druga, Abu Mansour, imala kapacitet od 18 milijuna kubnih metara. Brane su imale jezgru od zbijene gline s kamenim oklopom.

Tko je kriv, jugoslavenska gradnja, padaline ili politika?

Je li Jugoslavenska gradnja bila loša? Izgleda da ne, više faktora pridonijelo je ovoj katastrofi. Veliki dio problema bio je u neodržavanju.

Zamjenik gradonačelnika Derne, Ahmed Madrud, i sam je u srijedu priznao da brane nisu održavane od 2002. Prva brana koja je popustila bila je visoka 70 metara, a kada je voda prodrla kroz nju, akumulirala se uz drugu branu, što je na koncu dovelo do njezinog popuštanja.

Stručnjaci  za BBC kažu da je prerano znati jesu li ekstremne padaline jednostavno bile prevelike za brane ili je stanje struktura također igralo ulogu. Temeljem njihovih opažanja, brane su vjerojatno napravljene od nabacanog i zbijenog tla ili stijena, što nije tako čvrsto kao beton.

“Ove brane su osjetljive prelijevanje, kada voda premašuje kapacitet brane, i dok betonske brane mogu preživjeti preplavljivanje, brane od kamenih naslaga obično ne mogu”, kaže profesor Dragan Savić sa Sveučilišta Exeter, stručnjak za hidrotehniku u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Totalna kataklizma u Libiji, broj mrtvih rapidno raste: ‘Tijela su posvuda, u moru, pod zgradama, u dolinama…’

Čini se da je gornja brana prva propala, prema strukturnom inženjeru Andrewu Barru. Kaže da je voda tada vjerojatno tekla niz stjenovitu riječnu dolinu prema donjoj brani prije nego što ju je preplavila, što je rezultiralo iznenadnom i katastrofalnom poplavom grada koji leži između planina i mora.

Istraživački rad objavljen prošle godine o hidrologiji bazena Wadi Derna istaknuo je da to područje “ima veliki potencijal za rizik od poplava”, na temelju vjerojatnih povijesnih količina poplava, te da je za brane “potrebno periodično održavanje”.

U izvješću stručnjaka za građevinarstvo Abdelwaneesa AR Ashoora s libijskog sveučilišta Omar Al-Mukhtar stoji da “trenutačna situacija u bazenu doline Derna zahtijeva od dužnosnika poduzimanje hitnih mjera, provođenje redovitog održavanja postojećih brana, jer u slučaju velike poplave, rezultat će biti katastrofalan za stanovnike doline i grada”.

Libija broji žrtve nakon stravičnog puknuća brane: Strahuje se da je poginulo više od 2000 ljudi

Politički kaos u zemlji

Nekoliko stručnjaka istaknulo je moguću ulogu političke nestabilnosti u Libiji u održavanju brane.

Valja podsjetiti da tamo, blago rečeno, još uvijek vlada kaos. Vlast na zapadu zemlje vodi premijer Abdul Hamid Dbeibah sa sjedištem u Tripoliju, a koji je međunarodno priznat.

U katastrofom pogođenom istoku je protivnička uprava sa sjedištem u Bengaziju, na čelu s generalom Khalifa Haftarom. Dvije frakcije su sukobljene, a zemlja devastirana, posebno nakon zapadne vojne intervencije kada je ubijen i Gaddafi.

‘Ljudi rukama kopaju, ovo je kao sudnji dan’

Dok se spasilački napori u gradu nastavljaju, libijski novinar Johr Ali, koji je razgovarao s preživjelima u gradu, rekao je za BBC: “Ljudi čuju plač beba ispod zemlje, ne znaju kako doći do njih. Ljudi koriste lopate kako bi izvukli tijela ispod zemlje, koriste svoje ruke. Svi kažu da je to kao sudnji dan.”