Hrvatski vinari: Tijekom ljeta sve je izgledalo crno, spasila nas je jedna stvar

Dobro će i završiti s obzirom na ono što smo očekivali nakon velikih kiša, tuča i bolesti, no stvar će u posljednji tren velikim dijelom, ali uz mnogima manji prinos, izvući lijepo vrijeme zadnjih tjedana, kažu cijenjeni hrvatski vinari koji su nakon iznimno teške godine – neki kažu i najizazovnije u posljednjih deset godina – započeli berbu.

Obilne kiše padale su u vrijeme kad to grozdovima ne odgovara, neke je vinograde zahvatila tuča, a da stvar bude teža pojavile su se bolesti poput peronospore i pepelnice. Međutim, lijepo vrijeme, a pogotovo vrlo topao rujan, dobrim će dijelom izvući godinu. Ipak, berbe su na mnogim pozicijama počele prije nego što je to planirano.

Čuveni kutjevački vinar Vlado Krauthaker kaže da je berba u njegovim vinogradima u tijeku, iako je očekivao da će s obzirom na vremenske uvjete ovoga ljeta početi nešto kasnije.

“U lipnju i srpnju bilo je dosta kiše, no kolovoz je bio vrlo dobar, bilo je dosta sunca. Sada su dani topli, a noći hladne što nas tjera na hitnu berbu. Sva događanja s vremenom prisilila su nas da imamo dosta izmiješanih berbi. Beremo inače u tri faze, a sada se to izmiješalo”, rekao je Krauthaker za Hinu.

Među prvima se beru sivi i crni pinot, chardonnay, dok je graševina između druge i treće faze dozrijevanja. No, s obzirom na sadašnje uvjete i nju se mora hitno pobrati, kaže Krauthaker.

Podsjećajući na sve što se događalo ove vinogradarske godine – čudno vrijeme, obilje kiše, poremećenu cvatnju – istaknuo je da bi godina ipak mogla dobro završiti.

Vrijeme je sada odlično, a grožđe je u dobroj kondiciji, kaže kutjevački vinarski doajen.

“Urodi su dobri, sačuvali smo grožđe, dobrog je i optimalnog zdravstvenog stanja i to na svih naših 1.600 hektara. Posebno veseli dobro zdravstveno stanje grožđa budući da su se u pojedinim dijelovima Hrvatske ove godine u vinogradima pojavile bolesti poput peronospore te da je taj dio vinograda dosta stradao”, kaže Vlado Krauthaker, jedan od prvih hrvatskih vinara koji su prije nekoliko desetljeća počeli proizvoditi vina iznimne kvalitete i po međunarodnim standardima.

Bojazan od prekupaca, nedostaje berača

Krauthaker se, međutim, boji prekupaca grožđa u dijelovima Hrvatske gdje su vinogradi stradali od nevremena ili bolesti.

Velik mu je problem i manjak berača. Pronalazi ih u mjestima koja su i 70-ak kilometara udaljena od njegovih vinograda. On im, naravno, mora plaćati i prijevoz.

“Rezimirajmo: grožđe je u redu i može biti potentna godina, ali je još uvijek rano za prognoze o kvaliteti vina iz ovogodišnje berbe”, zaključio je Krauthaker.

Još jedan nestor hrvatske vinske scene i jedan od najzaslužnijih za veliku ekspanziju istarskih vina – Ivica Matošević, govori slično svojem slavonskom kolegi.

“Bit će dobro iako smo bili uplašeni kako je krenulo. Tijekom ljeta bilo je puno kiše, bilo je i tuče i sve je izgledalo crno. No, zadnja tri tjedna puno toga su spasila – vrijeme je lijepo i dolaze dobre stvari”, kaže Matošević.

Malvazija u vrlo dobroj kondiciji

Dodaje, doduše, da će urod biti manji nego lani jer je tuča uništila dosta grožđa, ali ističe da se autohtoni istarski forte – malvazija, vrlo dobro drži.

“U Istri je 60 posto vinogradarskih površina pod malvazijom, a to se grožđe pokazalo vrlo otpornim. Godina bi za malvaziju mogla biti dobra”, predviđa Matošević, ponovivši da se zadnjih tjedana situacija dramatično popravila u odnosu na ranija očekivanja.

U njegovim su vinogradima očekivali da će berba početi oko dva tjedna kasnije nego što je zaista počela, no ubrzalo ju je obilje sunca zadnjih tjedana.

“Kako je moglo biti, ispast će dobro. U cilj utrčavamo poletni i vina iz ovogodišnje berbe mogla bi biti vrlo dobra”, kaže Matošević.

Glavni enolog Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže kako su u Badelu još 5. rujna započeli s berbom i to na području Benkovca, dok je u Daruvaru počela berba sauvignona. Berba plavca, od kojeg rade neka od najboljih vina u državi, počinje za dva tjedna.

I on naglašava da je godina bilo iznimno zahtjevna, jer su i kontinent i priobalje bili izloženi velikim količinama oborina.

“Bilo je vrlo izazovno zaštititi vinograde zbog te ogromne količine kiše, a uz iznimne napore uspjeli smo sačuvati vinograde i od peronospore i od pepelnice”, kaže Ćuk koji u portfelju što vodi ima nekoliko iznimno cijenjenih etiketa.

Problemi s peronosporom i pepelnicom, posebno u Dalmaciji

Loše vrijeme utjecat će, međutim, na prinos, odnosno bit će manji urod, na području Dalmacije i više od  15 posto.

“Imali smo puno problema s kišom, znala je padati danima, što je onemogućilo ulazak mehanizacije u vinograde. Probleme su diljem države stvarale i peronospora i pepelnica, pa će neka područja zbog toga dati i do 50 posto manji prinos. Bolesti će na pojedinim dalmatinskim lokacijama bitno smanjiti količinu ovogodišnjeg grožđa”, kaže Ćuk.

Predviđa da bi pojedini dalmatinski vinari, pogotovo na jugu države, mogli imati smanjeni prinos bijelih sorti i do 50 posto, ali i smanjeni prinos vrlo cijenjenog plavca.

“Nije gotovo dok sve ne uđe u podrume. Tada ćemo više znati o ovogodišnjoj berbi”, ističe Ćuk, dodavši međutim da će vrhunska vina sačuvati kvalitetu, dok bi se teška godina mogla odraziti na kvalitetna vina.

“Ne bojim se za vrhunske pozicije. Ta vina će i dalje biti vrhunska i sve što se događalo neće imati dramatičan utjecaj na njihovu kvalitetu. Srećom, ni naše pozicije u Križevcima i Daruvaru nije poharala tuča. Mnogi, međutim, nisu bili te sreće. Postoje, nažalost, vinogradi na kojima se nema što ubrati”, kaže Ćuk.

Berba počela i u Belju

Rukovoditelj vinogradarstva u Belju Tomislav Pintarić također nam je rekao da je prošli tjedan započela berba u vinogradima Belja, na Banovom brdu u Baranji. Prvo se beru rane sorte, pinot sivi i pinot crni, a ovog tjedna krenula je berba graševine koja zauzima 85 posto beljskih vinograda. U drugoj polovici rujna u planu je berba crnog sortimenta: merlota, frankovke i cabernet sauvignona.

Upitan koliko su vremenske prilike utjecale na vinogradarsku godinu, kazao je kako je ove godine u vinogradima najviše kiše bilo tijekom razdoblja cvatnje i oplodnje vinove loze, što je u potpunoj suprotnosti s potrebama biljaka.

“Velika količina vlage negativno je utjecala na formiranje grozda što će u konačnici utjecati na ovogodišnj