U Hrvatskoj se bolje posluje, a najveći problem je nedostatak odgovarajuće radne snage i oporezivanje rada

S Andreom Doko Jelušić, izvršnom direktoricom Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, razgovarali smo o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj, ulagačkoj klimi, američkim investicijama te efektu ulaska u eurozonu.

Kako biste ocijenili uvjete poslovanja u Hrvatskoj, jesu li se oni posljednjih godina poboljšali ili pogoršali?

Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj se kontinuirano poboljšavaju. To potvrđuju rezultati redovnog godišnjeg AmChamovog istraživanja poslovnog okruženja. Posljednje je provedeno u prosincu prošle i siječnju ove godine te je predstavljeno u veljači 2023. Sveukupno iskustvo poslovanja u Hrvatskoj 59 posto ispitanika ocjenjuje kao dobro ili vrlo dobro. Za 53 posto ispitanika u proteklih pet godina uvjeti poslovanja u Hrvatskoj su se poboljšali, oko 40 posto ispitanika smatra da su uvjeti poslovanja ostali isti, dok manji broj smatra kako je došlo do pogoršanja uvjeta poslovanja. Na pitanje koja su tri najveća problema s kojima se kompanija susrela u posljednjih pet godina ispitanici navode nedostatak odgovarajuće radne snage, duge i kompleksne administrativne procedure te oporezivanje rada. Isti izazovi istaknuti su i u prethodnom istraživanju. Ako gledamo samo prošlu 2022. godinu, nju su pak obilježili neki specifični ograničavajući faktori koji dolaze kao posljedica poremećaja na tržištu uzrokovanih agresijom na Ukrajinu kao što su rastući troškovi energenata i inflacija, ali i strukturni problem kao što je nedostatak odgovarajuće radne snage koji je visoko na listi izazova poslovne zajednice već godinama. Iako su promjene na bolje neosporne, poduzeća smatraju da bi promjene trebale biti brže. Hrvatska je u stalnoj konkurentskoj utakmici za ulaganja s drugim zemljama srednje i istočne Europe.

Koliko smo danas poželjna destinacija za strane ulagače? Kakva su iskustva vaših članova, što ističu kao glavne prednosti, a što kao ograničavajuće faktore, posebice u odnosu na ostale zemlje SIE?

Većina AmChamovih članova posluje u drugim zemljama srednje i istočne Europe i njih više od 50 posto uvjete poslovanja u Hrvatskoj smatra usporedivim s drugim državama srednje i istočne Europe, 28 posto smatra ih lošijima, a 20 posto smatra ih boljima.

Najveći nedostaci Hrvatske u odnosu na druge države regije odnose se na malo tržište, sporost administracije i dostupnost i kvalitetu radne snage. Kao najveće prednosti Hrvatske ispitanici izdvajaju članstvo u Europskoj uniji, geostrateški položaj i turistički potencijal zemlje, kvalitetu infrastrukture. Razgovori s članovima pokazuju da uvođenje eura i ulazak u schengenski prostor predstavljaju značajne hrvatske prednosti u ocjeni investicijskog potencijala, što će se sigurno vidjeti u narednom istraživanju. Ulaganja u tijeku to i potvrđuju kao npr. ulaganja u logističke centre u sjevernoj Hrvatskoj, pa i proizvodna ulaganja koja se oslanjaju na brz protok sirovina i gotovih proizvoda iz drugih zemalja Schengena.

Kakva je situacija s američkim investicijama, je li trend pozitivan ili negativan i zašto?

Hrvatska ima pozitivan trend što ste tiče američkih ulaganja. Ona iznose oko 220 milijuna dolara, iako je o tome teško govoriti jer ćete u službenoj statistici američka ulaganja naći i unutar ulaganja Nizozemske, Švicarske, Ujedinjenog kraljevstva, Luksemburga i Irske koji su tradicionalni američki “hubovi” u Europi i otkuda dolazi kapital u druge zemlje. Očekujemo dodatni utjecaj predstojećih ulaganja kao što je proizvodnja Jabila u Osijeku. Na nekim europskim tržištima dolazi i do smanjenja američkih ulaganja, što nije slučaj kod nas. Ulazak u Schengen i eurozonu otvaraju Hrvatskoj nove mogućnosti. Međutim i trgovina raste. Američki izvoz roba i usluga iznosi više od milijardu američkih dolara, a hrvatski izvoz u SAD čak 1,1 milijardu dolara.

Koliko su ulazak u eurozonu i inflacija utjecali na poslovanje i ulaganja tvrtki?

Ulazak Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. produbljuje gospodarsku i društvenu integraciju Hrvatske u Europsku uniju, ali i jača naše gospodarstvo i čini ga otpornijim. Očekujemo pozitivan utjecaj na gospodarstvo i građane kroz povećanje razine proizvodnje, konkurentnosti i plaća.

Sama najava ulaska u eurozonu dovela je do toga da su sve tri najvažnije bonitetne agencije (Fitch, S&P i Moody’s) povećale kreditni rejting Hrvatske. To najbolje opisuje sigurnost koju euro donosi našoj zemlji, gospodarstvu i kućanstvima. Dosadašnji najviši investicijski rejting Hrvatske također je poruka povjerenja i važan signal ulagačima. To će utjecati i na cijenu kapitala za gospodarstvo i stanovništvo, koja će se neizravno smanjiti.

Brojni su pozitivni učinci ulaska Republike Hrvatske u eurozonu: uklanjanje valutnog rizika, transakcijskih troškova, smanjenje kamatnih stopa, veća otpornost gospodarstva, jednostavniji i transparentniji proces za strane investitore. Inflacija potaknuta rastom cijena energenata i sirovina nakon ruske agresije na Ukrajinu nepovoljno utječe i na poduzeća i na kućanstva. Za očekivati je da će nakon turističke sezone i Vladinih mjera, inflacija početi osjetnije padati.

Ove godine slavite 25 godina djelovanja u Hrvatskoj te ste najstarija strana komora u zemlji. Kako vidite to razdoblje, koliko ste zadovoljni učinjenim i kako vidite svoju ulogu u budućnosti?

AmCham je doživio veliku transformaciju od svojih početaka 1998. kada je bio, prije svega, mjesto susreta i povezivanja pretežno američkih kompanija koje su nakon rata značajnije ulazile na hrvatsko tržište. Od početnih 20-ak članova, AmCham danas okuplja više od 320, uglavnom velikih, međunarodnih poduzeća koja u