Zdeslav Matić: U slučaju HEP-a rep maše psom, a ne obratno

Vlada je jučer donijela odluku o davanju dioničarskog zajma i dokapitalizaciji HEP-a s 400 odnosno 500 milijuna eura. Dakle, ukupno 900 milijuna eura bit će potrebno da bi tvrtka sanirala gubitke ostvarene prošle godine zbog državnih mjera ograničenja cijena električne energije i plina. Trošak će značiti platiti sami građani i tvrtke kroz državni proračun.

Zdeslav Matićenergetski stručnjak je na svojim društvenim mrežama objavio kako smo ‘900 milijuna eura poklonili domaćim i bjelosvjetskim trgovcima plina i struje’ te da je ‘posljednjih šest godina politika potpuno blokirala razvoj obnovljivih izvora energije, koji su danas najjeftiniji način proizvodnje električne energije’.

– Da smo, umjesto blokade, 900 milijuna eura uložili u nove vjetroelektrane i sunčane elektrane, mogli bismo imati novih 500 MW vjetra i 350 MW sunčanih elektrana, godišnje proizvodnje oko 1,6 TWh, što čini 60 posto našeg dijela proizvodnje nuklearne elektrane Krško. Na razini godine ta energija danas vrijedi oko 240 milijuna eura. Privatni developeri razvijaju desetak puta veći kapacitet i skidanje političke blokade nas može dovesti u energetsku neovisnost kroz nekoliko godina.

Mogu pretpostaviti kome to ne odgovara. Za naše velmože, izbor je bio jednostavan. Bolje dovesti HEP na rub bankrota i pritom napuniti džepove različitim trgovcima energije, nego ulagati u vlastitu proizvodnju i trajnu energetsku neovisnost – napisao je u objavi Matić pa smo ga kontaktirali da nam malo pojasni svoja razmišljanja.

Matić nam u početku kaže kako voli HEP slikovito objasniti kao ‘psa gdje rep maše psom na obratno‘. Zatim objašnjava da su u HEP-ovom slučaju rep dobavljači i trgovci.

– HEP je uvijek bio nespretan s kupnjom energije. Prvo smo se oslanjali na srpske trgovce, a danas se oslanjamo na trgovce plinom i strujom koji dominiraju domaćim tržištem i kojih prije desetak godina nije bilo, uz HEP i INU – kaže Matić.

Problem je taj, dodaje Matić, što je tih 900 milijuna u konačnici završilo u trgovačkim džepovima jer je njima ‘plaćena razlika u cijeni.’

Na pitanje zašto je politika potpuno blokirala razvoj obnovljivih izvora energije, koji su danas najjeftiniji način proizvodnje električne energije, kaže da se kod nas ništa ne događa slučajno.

– Sve je to planirano jer nekim interesnim skupinama ne odgovara razvoj vjetroelektrana i solarnih elektrana, a tu ih se može više identificirati. Sigurno je to netko tko je već počeo sa svojim velikim investicijama i jednostavno ih želi na miru privesti kraju te da ih se može kapitalizirati prema premium vrijednostima dok su svi drugi do tada blokirani – kaže Matić.

Dodaje kako u posljednje dvije godine u susjedstvu razvijaju na desetine ili stotine megavata godišnje dok mi nismo u istom razdoblju napravili ništa. – Sjedimo na EU novcima, ali nije povučeno ništa – kaže.

Kao primjer navodi cijelu Dalmaciju koja, kako kaže Matić, ovisi o jednoj niti. To je dalekovod Konj – Melina koji je izgrađen 70-ih godina i koji je davno trebao biti revitaliziran i kojemu je kapacitet trebao biti udvostručen.

– Svatko tko je imao razuma mogao je zaključiti da je dalekovod usko grlo kojeg nema u bližim planovima HOPS-a i planira se tek 2031. godine. To je glavni ograničavajući faktor daljnjeg razvoja svih solarnih i vjetroelektrana u Dalmaciji. Bez tog dalekovoda, tj. bez njegove revitalizacije i povećanja kapaciteta nema ni povećanja proizvodnje u Dalmaciji, ao njemu se baš i ne razmišlja – govori Matić.

Napominje kako je čudan zakon o poljoprivrednom zemljištu koji predviđa da se pravo na korištenje državne zemlje dobije na način tko ponudi više cijene. Matić kaže kako takav Zakon ne postoji nigdje drugo.

– Kad se don