Svjetske burze porasle jer inflacijski pritisci popuštaju, euro najveći u godinu dana

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle jer je ulagače ohrabrilo jačanje inflacijskih pritisaka, što znači da će središnje banke uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošlog tjedna ojačao 1,2 posto, na 33,886 bodova, dok je S&P 500 porastao za 0,8 posto, na 4,137 bodova, a Nasdaq indeks 0,3 posto, na 12,123 boda.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje naznakama popuštanja inflacijskih pritisaka u SAD-u.

Prošloga tjedna podaci su pokazali da se rast potrošačkih cijena u ožujku usporio više nego što se očekivalo, sa 6 na 5 posto na godišnjoj razini, dok su proizvođačke cijene u istom mjesecu pale 0,5 posto na mjesečnoj razini.

Ovi podaci pokazuju da zaoštravanje monetarne politike američke središnje banke daje rezultate, da inflacija povećava te da se tržište rada, a vrijeme i pritisak na potrošnju i rast plaća, ‘hladi’.

– I dalje sve ovisi o inflaciji i Fedu. Podaci o potrošačkim i proizvođačkim cijenama sugeriraju da inflacija jenjava, što bi moglo značiti brži kraj Fedovog zaoštravanja monetarne politike – kaže David Carteranalitičar u JPMorgan Private Bank.

Doduše, većina analitičara i dalje smatra da će Fed na sjednici u svibnju povećati ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova. Ne, ima i onih koji smatraju da će Fed na toj sjednici ostaviti kamate nepromijenjene u rasponu od 4,75 do 5 posto i tako završiti ciklus povećanja cijene novca.

Idućih tjedana u fokusu ulagača bit će kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka. U petak su tri velike banke – Citigroup, JPMorgan Chase i Wells Fargo – izvijestile o rezultatima boljim od očekivanih. Kao rezultat toga, zabrinutost ulagača oko situacije u sektoru je splasnula, nakon kolapsa nekoliko regionalnih banaka u ožujku.

– Kao što se očekivalo, veće banke nisu toliko pogođene potresom u regionalnim bankama, možda im to čak i pogoduje. Možemo vidjeti snažne i zdrave bilance, a prilično je jasno da kriza regionalnih banaka nije kriza sustava – kaže Ross Mayfieldstrateg u tvrtki Baird.

Što se tiče sezonskih kvartalnih izvještaja, procjene nisu impresivne. Prema najnovijim procjenama analitičara u anketi Reutersa, dobit kompanije iz sastava indeksa S&P 500 u prvom kvartalu bit će 4,8 posto manje nego u istom lanjskom kvartalu.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasta. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 posto, na 7,871 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 posto, na 15,807 bodova, a pariški CAC 2,7 posto, na 7,519 bodova.

Dolar oslabio peti tjedan zaredom

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američkih vrijednosti prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošlog tjedna za 0,5 posto, na 101,55 bodova. Pritom je dolar prema europskoj vrijednosti oslabio 0,8 posto, pa je cijena eura na kraju tjedna iznosila 1,0995 dolara. Tečaj dolara prema japanskoj vrijednosti porastao je, pak, 1,2 posto, na 133,80 jena.

Dolarov indeks oslabio je i prošlog tjedna jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata američke središnje banke pri kraju. Zbog toga je polovicom tjedna dolarov indeks zaronio na samo 100,78 bodova, najnižu razinu od travnja prošle godine.

Ipak, u petak je nadoknadio dio gubitaka jer su posljednji makroekonomski podaci podržali tezu da će Fed još jednom povećati ključne kamate. Tako se sada na tržištu novca procjenjuje da postoji 74 posto izgleda da će Fed na sjednici u svibnju povećati ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova.

Mnogi smatraju da će Fed na toj sjednici i završiti povećani ciklus