Bizarnost ili stvarnost: Tko će ostati bez posla zbog umjetne inteligencije?

Početkom studenog 2022. tema umjetne inteligencije bila je daleka znanstvena fantastika. Romantizirano je u pričama poput “Do Androids Dream of Electric Sheep” Philipa K. Dicka o utjecaju umjetne inteligencije na društvo ili strašnim scenarijima kojima se izlaže naša serija Black Mirror.

Primjerice, u prvoj epizodi druge sezone “Vraćam se odmah” udovica komunicira s umjetnom inteligencijom koja je naučila ponašanje njezinog tragičnog stradalog partnera. Za nekoga je to bizarnost, ali dakako je postala stvarnost jer već na veliko koristimo te alate u našoj svakodnevnici.

Često nismo svjesni te činjenice, ali tehnologija uistinu utječe na naše živote. Zbog toga smo dostupni 24/7 i poslu i romantičnim partnerima. Pod tim pritiskom razvila se i nova verzija Homo Sapiensa koja očekuje WiFi u avionu i ne zna koristiti olovku.

Kreativci na udaru
Iako Chat GPT na direktan upit tvrdi da je nastao u lipnju 2020., što je možda tehnički i točno, u naš život je ušao 30. studenog 2022. godine. Već 4. prosinca imao je preko milijun korisnika. I opet je tehnološku revoluciju prepoznala mlađa generacija naspram starijih. Početkom nove godine postalo je jasno – puno poslova je u nešto više od mjeseca dana postalo suviše.

Posebno su se na udaru našla kreativna zanimanja kao što su karikaturisti, PR stručnjaci, animatori, umjetnički direktori, novinari, profesori (SIC!) i programeri svih vrsta. Rad kolega s Open AI-a, Open Research-a i Sveučilišta u Pennsylvaniji pod nazivom „Potencijalni utjecaj jezičnih modela na tržište rada“ izravno govori o ekonomskim, društvenim i političkim implikacijama ove tehnologije.

Čak su i ekonomisti Goldman Sachsa u svojoj nedavnoj analizi predvidjeli da će 18% svih radnih mjesta biti pogođeno autorskim pravima zaštićenim sadržajem umjetne inteligencije s većim utjecajem na razvijena tržišta nego na tržišta u razvoju, s posebnim naglaskom na intelektualne poslove. S druge strane, predviđa se da će razvoj umjetne inteligencije utjecati na rast BDP-a od sedam posto godišnje.

Ista studija kaže kako se očekuje da će većina poslova zapravo biti nadopunjena, a ne nadomještena jezičnim modelima te će se potencijalno olakšati do 50% radnih zadataka i opterećenja.

U medijskoj i komunikacijskoj niši, pod kojom ovdje uključuje i političku i ekonomsku komunikaciju, spomenuli smo neke od poslova koji imaju vrlo veliku izloženost. Uglavnom, svaka vještina koja uključuje pisanje ili autorstvo generalno, sada je potpuno izložena. Teško je zamisliti da možemo krenuti raditi web stranicu, videoigru ili knjigu, a da pokraj sebe imamo tako kreativnog pomoćnika s kojim možemo razgovarati, voditi rasprave i nadograđivati ​​našu odabranu kreaciju s nikakvim ili relativno malim predznanjem u jako kratkom vremenu.

Youtuber Matt Wolfe, koji prati AI trendove, napravio je eksperiment s videoigrom. Bez apsolutno ikakvog predviđanja kodiranja izradio je igru ​​u stilu Super Maria, tzv. platformsku igru ​​iu svega par sati doveo je do jednostavne razine operativnosti.

Forma se mijenja, smisao je isti
Vodeći se tom analogijom, nekoć smo studentima davali projektni zadatak koji su izrađivali tijekom cijelog semestra, a danas isti posao mogu napraviti u jedan dan. I to mogu načiniti koristeći se vještinama koje uopće do tada nisu imale, kao što je u ovom primjeru programiranja. S takvim jezičnim alatima u učenju učinkovitosti iduće će generacije uistinu biti impresivne.

Izazov će svakako biti naučiti razgovarati s jezičnim modelima. Drugim riječima, ako naučimo dobro raditi s umjetnom inteligencijom i dalje mislim da autorstvo ni na jednoj razini neće biti direktno ugroženo nego će samo promijeniti oblik.

Također, učenje razgovora s umjetnom inteligencijom treba intenzivnije uključiti u kurikulum. Vještina razgovora i prije je bila iznimno važna intelektualna usluga, a sada ćemo ponovno trebati naučiti kako razgovarati. Takav obrazac smo imali is Google tražilicom koja je promijenila svijet, a to nas čeka jezičnim modelima.

Još jednu stvar trebamo imati na umu. Mnoge medijske tehnologije do sada su mijenjale svijet – novine, telegram, radio, televizija, telefon, internet. Na svom putu mijenjale su se i oblik, pa danas više nemaju veze sa svojom prvobitnom formom. Uzmimo samo primjer telefona. Iako prvi telefon i današnji telefon nose isto ime, njihova uloga je posve drugačija.

Medijske tehnologije rijetko i gotovo nikada ne nestaju, osim ako njihovu ulogu ne preuzmu neki drugi medij. Poslovi koji su okruživali medijsku scenu odavno su se