Prijedlog Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa 2023-2027. u jednomjesečnoj je javnoj raspravi.
Ako je vjerovati službenim obećanjima pretočenim u Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa pred biciklistima u Hrvatskoj, to je znatno bolje sutra – iu pogledu ukupne infrastrukture i sigurnosti. U prijedlogu Nacionalnog plana, naime, definirani su ciljevi čija se provedba provodi u programskom razdoblju 2023.-2027. predviđa gotovo 167 milijuna eura ulaganja..
Uz modernizaciju postojeće i izgradnju nove biciklističke infrastrukture, čime se namjerava osigurati povećanje korištenja bicikala pri svakodnevnim putovanjima, dio planiranih ulaganja su i ona u povećanje njihove sigurnosti u prometu, u što bi se u idućih četiri-pet godina trebalo uložiti 1,82 milijuna eura. ..
Sve skupa bi trebalo rezultirati porastom udjela vožnje biciklom na području Hrvatske. Prema ispitivanjima putnih navika provedenim za potrebe izrade Nacionalnog prometnog modela (2016.), on je bio oko pet posto i ujedno ispod prosjeka EU.
Prema usporednim podacima na koje se referiraju autori analize, u tzv. načinskoj (modalnoj) raspodjeli putovanja svakodnevno korištenje bicikla za zemlje članice EU iznosilo je za referentnu godinu oko osam posto, au Hrvatskoj šest, dok su najveći udio korištenja bicikla imale Nizozemska (36 %) i Danska (23 %).
Za postizanje europskog prosjeka potrebna su ulaganja u sve segmente biciklističkog prometa, od infrastrukture kao preduvjeta za sigurno kretanje u prometu i proširenje ponude usluga (sustav javnih bicikla, parkirališnih i ostalih popratnih sadržaja), pa do promocije i edukacije budućih sudionika u prometu.
Javni bicikli u 33 grada
Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa 2023-2027. za nadležno je ministarstvo (prometa) izradio zagrebački Fakultet prometnih znanosti u suradnji s partnerima, a od ovog je četvrtka u jednomjesečnoj javnoj raspravi.
Za potrebe njegove izrade išlo se na prikupljanje podataka o “načinskoj raspodjeli putovanja biciklom”. Ona u Zagrebu čine 3%, u Slavonskom Brodu 8,3, Šišku 8, Zadru 6, a najveći udjel, 26 posto, ima Varaždin. Ne, već činjenica da su na kraju dobiveni podaci za samo 5 od 29 najvećih gradova (s više od 20.000 stanovnika) koji su bili u fokusu ispitivanja autora ukazuje na izazove u sustavnom prikupljanju, obradi i analizi prometnih pokazatelja u većini gradova.
Nacionalni plan temelji se na strateškim ciljevima EU u području zelene i održive mobilnosti te ciljevima nekoliko strategija Republike Hrvatske u području prometa, turizma, zaštite okoliša, zdravstva i sporta (npr. za razvoj prometa , prostorni razvoj, niskougljični razvoj). Nacionalni plan oporavka i otpornosti spominje i poticanje biciklističkog prometa na nekoliko mjesta.
Tržište bicikala u Hrvatskoj općenito raste. Ovu tvrdnju u analizi podupiru i podaci DZS-a o broju uvezenih/izvezenih bicikala od 2010. do 2020. godine, koji pokazuju da je posljednjih godina uvoz iznosio oko 100 tisuća klasičnih bicikala (bez elektromotora), a izvoz je bio oko 30 tisuća kuna.
Posljednjih godina rastom se ističu bicikli s elektromotorom. Primjerice, u 2020. je uvezeno 38 tisuća e-bicikla, a izvezeno 13 tisuća, dok ih je 2016. uvezeno oko 5 tisuća a izvezeno 700. Potražanja za biciklima dosta govori o potencijalu za veće korištenje bicikla kao prijevoznoga sredstva, zaključuju autori.
Među ostalim, sustavi javnih bicikala odlična dopuna autobusnim, tramvajskim, željezničkim i ostalim sustavima javnog prijevoza, napominju te dodaju kako je njihova uloga i činjenje tih sustava dostupnima korisnicima. Početkom 2021. usluga javnih bicikala bila je dostupna u 33 hrvatska grada, s 219 stanica i preko 1350 bicikala.
Unapređenije mobilnosti u gradovima podrazumijeva i poticanje tzv. multimodalnosti, u sklopu koje se predlaže i provodi pilot projekt opremanjem vozila i plovila sustavima koji omogućuju prijevoz bicikala.
U urbanim središtima općenito se smatra da je potrebno poboljšati integraciju sustava javnih bicikala u javni gradski prijevoz s ciljem rješavanja problema posljednjeg kilometra u javnom gradskom prijevozu putnika. “Terminali za javne bicikle trebali bi biti u sklopu terminala javnog prijevoza kako bi se mogla ostvariti multimodalnost”, naglašava se u dokumentu.
U Nizozemskoj npr. oko 40 posto putnika u vlakovima/željezničkom prometu na stajalište dolazi biciklom, a njih 10 posto putovanje i nastavlja biciklom.
Međimurci nude najviše
Kad je riječ o biciklističkim prometnicama u većim hrvatskim gradovima, od njih 29 s više od 20 tisuća stanovnika 21, resorno ministarstvo dostavilo je tražene podatke o trenutnom stanju i planiranim ulaganjima u izgradnju novih do 2027. godine, kao i modalnoj raspodjeli putovanja te izgrađenosti edukacijskih poligona. . Prema tim podacima, zaključno s 2021. ukupna je duljina postojećih biciklističkih staza i staza iznosila oko 849 km, au planu aktivnosti izgradnje novih od 2023. do 2027. su oko 384 kilometra, što predstavlja povećanje za oko 45 posto. Za to su predvidjeli financijska ulaganja od ukupno oko 37,3 milijuna eura.
Šira analizu stanja mreže biciklističkih prometnica na razini RH sugerira i pojačane aktivnosti njihova unaprjeđenja od strane upravitelja javnih cesta. Tako županijske uprave za ceste i Hrvatske ceste do 2027. uz str
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
