Korisnici Googlea već se duži niz godina žale da na najpopularnijoj internetskoj tražilici ne mogu pronaći adekvatne odgovore na svoje upite, pa tako jednostavna pretraga za ‘najbolje računalo za igrica‘ vodi do stranice kojom dominiraju sponzorirane objave umjesto korisnih savjeta o tome koje je računalo kupiti.
Rezultati koje korisnici dobivaju prepuni su sadržaja niske kvalitete optimiziranog za tražene idizajniran za stvaranje profita za izdavača, a ne da pružiti visokokvalitetne odgovore. Jednostavljeno rečeno, Googleova vodeća usluga trenutno je smiješna.
Ne, kako prenosi Business Insider, Google nije jedini tehnološki div čiji temeljni proizvod polako propada. Facebook, društvena mreža u vlasništvu Mete, izvorno osmišljena za povezivanje s prijateljima i kolegama, neprestrano preplavljuje feedove svojih korisnika sponzoriranim ili ‘preporučenim’ sadržajem te se čini da stvari koje korisnici zapravo žele vidjeti zakopava pod ono što njegov algoritam odluči da je relevantno.
Isti se ‘fenomen’ događa i kod Amazona, najpoznatije web trgovine koja je svoj put prema slavi počela isključivo kao internetska knjižara. Amazon je svojim korisnicima gotovo onemogućio pronalaženje visokokvalitetnog proizvoda koji želi, umjesto toga ih preusmjerava na stranice ispunjenim oglasima za proizvode niske kvalitete od prodavača koji inače znaju iskoristiti algoritam u svoju korist.
Sva ova na liniji iskustva rezultat su podređenosti tehnoloških divova cijeni dionica tvrtke. U svojim su počecima tehnološke tvrtke osmišljavale jednostavne načine kako svojim korisnicima olakšati život, a njihov razvoj potaknuo je nevjerojatnu popularnost i rast Silicijske doline; vrijednosti poduzeća su skočile, rast prihoda bio je eksponencijalan, a novi korisnici samo su pristizali.
Želja za ‘starom slavom’
Posljednjih godina jednostavna matematika diktirala je usporavanje kako bi se smanjio broj ljudi koji se pridružuju redovima novih na liniji korisnika. Ovo usporavanje izazvalo je križ u Dolini. Tehnološke tvrtke posljednjih su se nekoliko godina mučile u pronalasku nekog novog puta za rast koji će im omogućiti povratak na ‘staru slavu’. U tom su procesu mnoge od njih potpuno napustile svoju izvornu misiju i pribjegle‘hiper-monetizacija’ Svake interakcije s klijentima u pokušaju da izvuku prihode od svojih naslijeđenih proizvoda i privuku Wall Street.
Pojedini tehnološki giganti odlučili su potpuno napustiti ideje koje su ih proslavile u očajničkom pokušaju obnove ocijeniti. Najbolji primjer ovakve potrage za ‘ponovnom slavom’ je Meta koja je postala najuspješnija tvrtka za društvene medije jer je imala relativno jednostavan i atraktivan način za komunikaciju s prijateljima.
Tijekom godine tvrtka je prikrila veliki dio svog osnovnog proizvoda iza iscrpljujućeg sponzoriranog sadržaja i zbrkanih pomoćnih značajki. Kao rezultat toga, broj ljudi koji koriste Facebookove aplikacije lagano pada, a nekoć eksplozivan rast prihoda je posustao. Ali umjesto da pokuša natjerati ljude da ponovno požele koristiti svoje proizvode, tvrtka je odlučila usmjeriti veleprodaju na metaverzum.
CEO namjera Mark Zuckerberg je očito posjedovati neku vrstu ‘drugog interneta’, sljedećeg mjesta gdje su korisnici druže. Tvrtka je prošle godine potrošilaviše od 13 milijardi dolara na pokušaj ostvarenja metaverzuma. Danas o metaverzumu malo tko priča, a Metine najpopularnije platforme, Facebook i Instagram nisu ni blizu onoga što su u počecima bile.
Ovo nije prvi put u povijesti da je neka tvrtka pokušala napustiti svoju osnovnu djelatnost samo da bi joj se to raznijelo. Uzmimo General Electric, nekoć moćnog titana američke proizvodnje. U svojih prvih 100 godina GE se fokusirao na ono u čemu je bio najbolji: na izgradnju stvari. Bilo da se radilo o dijelovima aviona ili žaruljama, GE je bio proizvodna sila. Ali kada je bivši glavni izvršni direktor Jack Welch preuzeo dužnost 1980-ih, fokus GE-a počeo se pomicati od svoje izvorne djelatnosti.
Welch je pokrenuo tvrtku poput NBCUniversala i ulijevao novac u sporednu tvrtku poput svoje podružnice za financijske usluge, GE Capital. Tijekom financijske krize 2008., GE Capital je postao veliki teret za tvrtku koja je bila prisiljena rasprodati mnoge svoje poslovne jedinice kako bi preživjela.
Netflix kao pozitivan primjer
No čak i kada tvrtke tvrde da rade na svom osnovnom proizvodu, u mnogim su slučajevima njihovi pokušaji ‘inoviranja’ osmišljeni samo kako bi dobile plus na burzia ne kako bi nadogradili svoju osnovnu djelatnost.
Najnoviji je trend današnje umjetne inteligencije pa svi tehnološki divovi na tržištu žele lansirati svoju verziju nekog chatbota kako bi bili ‘u trendu’. Microsoft je integrirao trenutno najpopularnijeg chatbota ChatGPT u vlastitoj tražilici, a iako je Google godinama odgađao izlazak na ovo tržište, iz tvrtke je najavljena ugradnja AI alata u najpopularniju tražilicu. Tražilica je pak dobro mjesto za integraciju umjetne inteligencije, no pomalo je zbunjujuće što sada baš svi žele neki oblik umjetne inteligencije. Čak je i Snapchat lansirao vlastiti chatbot ‘Moj AI‘ što je rezultiralo blagim rastom dionice tvrtke Snap.
Milijarde dolara usmjerene su u potpuno novu kategoriju tehnologije bez ikakvog stvarnog razmatranja hoće li biti dobri proizvodi koji će se svidjeti korisnicima ili bi ti proizvodi mogli stvarno naštetiti korisnicima i otjerati ih s određenih platformi.
Naravno, postoje i pozitivan str
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
