Brzi izboji radiovalova (fast radio burst, FRB) jedan su od najnovitijih pojava u astronomiji, koje poznajemo tek petnaest godina, a njezini izvori i dalje su predmet istraživanja. U slučajevima kada ih otkrije, FRB-i najčešće imaju vrlo pravilne uzorke, pa do Zemlje dolaze vrlo snažni impulsi elektromagnetskog zračenja vrlo kratkog trajanja, na razini tisućinke sekunde, ali se ponavljaju u pravilnim razmacima. Najčešće dolaze iz smjera galaksije udaljenih milijardi svjetlosnih godina, a što im je pravi uzrok, za sada ne znamo.
Korak bliže mogućem rješenju te kozmičke zagonetke došli su znanstvenici, koji su analizirali podatke australskog radioteleskopa Australian Square Kilometer Array Pathfinder (ASKAP) i uspoređivali ih s podacima o gravitacijskim valovima. Njihova analizirati pokazala je gotovo nemoguću koincidenciju: sudar i spajanje dviju neutronskih zvijezda, zabilježen u obliku gravitacijskih valova (GW190425), neposredno je prethodio otkriću jednog FRB-a (FRB 20190425A).
Kozmička podudarnost
Vremenski razmak između ovih događaja bio je samo 2,5 sata, a podaci pokazuju da su oba signala nastala na istom dijelu neba, te da su došli s otprilike iste udaljenosti.
Podudarnost ovih događaja u bazama podataka teško da može biti slučajna, tj. vjerojatnost da se radi o slučajnosti je statistički oko 1:200. Činjenica da bi događaji mogli biti povezani u skladu je s teorijom koja kaže da spajanje binarnog sustava neutronskih zvijezda ostavlja za sobom supermasivan i visoko magnetiziran kompaktni objekt. S gubitkom okretnog momenta, na kraju kolabira u crnu rupu, odbacuje svoju magnetosferu – i tako proizvodi ono što vidimo kao brzu eksploziju radiovalova.
Teorija kaže kako dvije visoko magnetske nabijene zvijezde, kada se spoje i formiraju crnu rupu, proizvode izboje radiovalova. Naime, crna rupa ne može imati magnetsko polje, pa događaj njezinog nastanka dovodi do događaja u kojem brza izmjena magnetskog polja, kao što proizvodi električnu energiju, može proizvesti i intenzivne radiovalove, koji se u konačnici manifestiraju kao FRB.
Ovo predviđanje moglo bi sada biti potvrđeno novim opažanjima. Naime, tri velika detektora gravitacijskih valova, LIGO, Virgo i KAGRA, bit će pokrenuti ponovo ovoga svibnja, a bit će osjetljiviji no ikad. Istodobno će raditi i mnogi radioteleskopi. U slučaju da neki od detektora zabilježi gravitacijske valove, konzistentne sa spajanjem neutronskih zvijezda, prema istom će dijelu neba odmah biti usmjeren i radioteleskopi, u potrazi za FRB-ima. Usporedbom podataka pokazat će se da li je ovo otkriće zaista ključno za otkrivanje izvora barem jedne vrste bržih izboja radiovalova, ili je ipak riječ o slučajnosti.
Više o temiIzvor:Bug.hr
