Globalna proizvodnja električne energije prošle je godine dosegla rekordno najčišću razinu ikada, odražavajući procvat obnovljive energije, a time i početak kraja fosilnog doba, navodi se u izvješću neovisnog klimata. think tanka Embera.
Emberova analiza zaključuje da je 12 posto svjetske energije proizašlo iz sunca i vjetra prošle godine, što je porast u odnosu na 10 posto globalne proizvodnje električne energije godinu prije.
Prema izvješću, solarna energija bila je najbrže rastući izvor električne energije 18. godine zaredom, a porasla je za 24 posto na godišnjoj razini i dodala dovoljno energije za porast godišnje potražnje za električnom energijom u Južnoj Africi.
Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana prošle je godine također porasla za 17 posto, a kako je rekla viša analitičarka za električnu energiju u Emberu i glavna autorica istraživanja Małgorzata Wiatros-Motyka za CNBC, cijeli svijet trenutno ulazi u eru čiste energije, a svi reflektori sada su okrenuti prema vjetru i suncu koji bi trebali preoblikovati globalno gospodarstvo.
Ova analiza, koja se temelji na podacima o električnoj energiji iz 78 zemalja i predstavlja 93 posto globalne potražnje za električnom energijom, pruža prvu točnu sliku tranzicije električne energije u 2022. godini. Također pokazuje da više od 60 zemalja sada proizvodi preko 10 posto svoje električne energije iz vjetra i sunca.
Svakako je važno istaknuti da su obnovljivi i nuklearni izvori zajedno činili 39 mjesto globalne proizvodnje električne energije u 2022., što je novi rekord.
Unatoč ovom napretku, Emberovi istraživači poručuju da izgradnja solarnih i vjetroelektrana još uvijek nije dovoljno brza da zadovolji rastuće svjetske potrebe za električnom energijom, što znači da su fosilna goriva i dalje prisutna kako bi popunila prazninu.
Slijedom toga, prošle godine utvrđeno je da je ugljen, najveće fosilno gorivo na svijetu, najveći pojedinačni izvor električne energije na svijetu jer proizvodi36 mjesto globalne energije što ostavlja velike posljedice na klimu.
Međutim, 2022. mogla bi se označiti vrhunac emisije električne energije i posljednju godinu rasta fosilnih goriva, a vjeruje se da bi 2023. sva potražnja mogla biti zadovoljena čistom energijom.
Međunarodna agencija za energiju objavila je prošle godine da sektor električne energije treba prijeći iz sektora s najvećim emisijama u prvi sektor koji će dosegnuti neto nulu do 2040. godine. Ako se globalno gospodarstvo želi dekarbonizirati do sredine stoljeća.
Da bi se to dogodilo vjetar i sunce moraju činiti 41 posto globalne proizvodnje energije do 2030. godine, što je nagli rast u odnosu na prošlogodišnjih 12 posto.
Ipak nije sve lijepo?
Zanimljivi su ovo podaci s obzirom da su ulaganja uz nove vjetroelektrane prošle godine u Europi pala na najnižu razinu u više od desetljeća jer je pogođena svim većim troškovima i birokracijom koja prijete potkopavanjem energetske sigurnosti i klimatskih ciljeva regije, o čemu smo već pisali u Vođa.
Investitori su prošle godine financirali samo deset gigavata novih kapaciteta u Europskoj uniji, daleko manje od godišnjih 31 gigavata za koje se smatra da su potrebni za ispunjavanje ekoloških ciljeva bloka, a naravno ništa nije bolje ni u Hrvatskoj, iako imamo sreću što u statistiku ulaze hidroelektrane. stare više od pola stoljeća pa se zahvaljujući tome visoko drže na rang-listama prema udjelu korištenja obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji.
Direktor tvrtke Acciona EnergiaAljoša Pleićnedavno je za Vođa izjavio da se više ne možemo oslanjati na zastarjelu infrastrukturu, nego su nam potrebni novi kapaciteti, i to poglavito vjetroelektrane i solari kao nešto što je primjenjivo po cijeloj Hrvatskoj, ali i ostale lokacijske specifične tehnologije poput geotermalnih izvora i biomaze.
Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Hrvatska ima obvezu do kraja 2024. godine izgraditi 1500 megavata novih postrojenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije, što će, tvrdi Pleić, biti neizvjesno ako se institucije ozbiljno ne ubrzaju i donesu sve potrebne radnje u posljednjim mjesecima.
– U doba energetske krize i divljanja cijena energenata, ostale europske zemlje tranziciju su postavile kao prioritet
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
