Unatoč popuštanju pritiska energenata, temeljna inflacija i dalje prijeti.
Borba s inflacijom još nije gotova, temeljna inflacija je još visoka i pitanje je u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina preliti na nju, osobito dok se ubrza rast plaća, rekao je u petak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sudjelujući na Regionalnom financijskom forumu u organizaciji Lidera.
Napomenuo je da je inflacija počela padati ponajprije zbog pada cijena energije, no temeljna inflacija ostaje rastuća. “Inflacijski pritisci ostaju te smo i dalje u inflacijskom okružju i imamo još posla s obuzdavanjem inflacije”, rekao je Vujčić.
Snažno tržište rada
Pritiske, rekao je, podržava tržište rada koje je nekarakteristično snažno za dvije krize kroz koje je prošlo, stope zaposlenosti su se nastavile podizati, a nezaposlenosti padati. Istodobno, profiti poduzeća su isti ili čak rasli, čak i tijekom pandemije Covida 19.
Guverner napominje da se u prvom kvartalu vidi da bismo u 2023. godini mogli doći u situaciju da će dodatno postati generator inflacije, jer u prvom kvartalu imamo snažan rast plaća, pa su realne stope, unatoč visokoj stopi inflacije, već u plusu.
Analiza Europske središnje banke pokazala je da inflaciju guraju prvenstveno korporativne marže, znatno snažnije od troška rada. Da se isto dogodilo i lani s inflacijom u Hrvatskoj, potvrdio je i Vujčić.
Lani je od ukupnih 10,8 posto inflacije, domaća komponenta iznosila 8,5 posto, od čega su profiti kompanije pridonijeli s 5,1 postotnih bodova, troškovi rada 1,5 bodova, a porezi s 2,2. Guverner kaže da nije nužno da se takav scenarij ponovi ove godine i ističe da će “moći imati snažniji utjecaj na inflacijske pritiske nego jedini profit poduzeća”.
Odgovarajući na pitanje je li porazno što najveći dio domaće inflacije nije uvozan nego je rasla zbog profita i marža, rekao je da tvrtka uvijek nastoji povećati zaradu, to je logika po kojoj posluju i rade to u okvirima koji im to omogućuju.
Usporavanje kreditiranja
Govoreći o kamatama, guverner kaže da u sadašnjem ciklusu imamo daleko najbrži rast kamata iako ciklus zaoštravanja monetarne politike još nije završen. Za Hrvatsku smatra važnim način na koji se zaoštravanje monetarne politike prenosi na uvjete financiranja.
“Imamo povijesno najveći višak likvidnosti, rastu kamatne stope poduzećima i stanovništvu”, no porast cijena financiranja nije ujednačen među članicama eurozone. U Hrvatskoj je taj prijenos sporiji nego u drugdje zbog velike viške likvidnosti koji dovodi do sporijeg rasta kamatnih stopa nego što je to u drugim zemljama.
“Banke pooštravaju standarde za odobravanje kredita, u drugoj polovici 2022. jasno je povećanje kriterija za odobravanje kredita, vidjet ćemo što dalje”, rekao je. Visa cijena novca dovela je do usporavanja kreditne aktivnosti, doduše blažeg nego u eurozoni, iako ima i znakove promjene trenda, posebno kod kreditnih tvrtki i stambenih kredita.
Na novinarsko pitanje boji li se da će uoči izborne godine fiskalna politika biti “velikodušna” ip
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
