Brzo je Medeji Lončar prošlih dvadeset godina u Siemensu, od kojih petnaest na čelu Siemens Slovenijapet na čelu Siemensa Hrvatskagodinu dana i Siemens Srbija, pa tako posljednjih godinu dana, osim na redovnoj liniji Ljubljana-Zagreb, putuje i na posao u Beograd.
U tom gustom rasporedu posjetili smo ga u Siemensovu hrvatskom uredu, gdje nam je opisala kako je tvrtka tijekom proteklih izazovnih pet godina unatoč internoj reorganizaciji, poremećajima u opskrbnim lancima, inflaciji i rastu cijena energenata uspjela postići nikad bolje poslovne rezultate.
Unatoč mnogim nečekivanim izazovima s kojima se suočila u posljednjih nekoliko godina Lončar smatra da su okolnosti poput pandemije i poslovne krize naučile važnu vještinu – otpornosti – kao i tome da moramo naučiti živjeti u vremenima neizvjesnosti.
Koje biste poslovne uspjehe u ovih pet izazovnih godina izdvojili kao najvažnije?
– I tih dvadeset i ovih pet posljednjih godina u Siemensu Hrvatska brzo mi je proletjelo. Prve godine tek sam se upoznala s tržištem, a onda je već došla pandemija koronavirusa koja je znatno utjecala na naše poslovanje, posebno u posljednjih nekoliko godina. I zato su neki od najvažnijih uspjeha koje bih izdvojila dobre rezultate unatoč izazovima COVID-a.
Tvrtka se uspješno transformirala, zahvaljujući čemu smo se dodatno fokusirali na poslovanje pa posljednjih godina stalno rastemo i jačamo. Tijekom pandemije dokazali smo da smo uspješni fleksibilni, preko noći smo organizirali rad od kuće. Sada se to pretvorilo u hibridni način rada koji primjenjujemo u cijelom Siemensu.
Osim rada na daljinu, što vam je još za Siemensovo poslovanje u to vrijeme bio izazov?
– Prvi je izazov upravo u to vrijeme bio završetak dugog razdoblja strateške reorganizacije poduzeća, koje je započelo 2015., kad je Siemens odvojio društvo Healthcare i pripojio ga Siemens Healthineersu, te od tada više nije aktivan u zdravstvu, a završava izdvajanjem tvrtkina energetskog društva u Siemens Energy. Time je tvrtka Siemens dobila novi zamah, fokusirali smo se na dva ključna područja: pametnu infrastrukturu i digitalnu industriju. To je za nas značilo nove tržišne izazove, kao i internu prilagodbu procesa, odjela itd.
Kasniji izazov su bile isporuke. Kad je prošla pandemija, počeo je rat u Ukrajini i iskrsnuli su novi izazovi u lancima isporuka. To je jako utjecalo na naš posao jer su se isporuke produljivale od nekoliko dana, što je bio standard, do čak godine dana na nekim područjima. S tim se naši partneri i kupci nikada prije nisu susreli, pa ni mi, a sve zbog manjka čipova. Ali nismo bili jedini. Cijela industrija čipova u tom je trenutku bila pod pritiskom. Kao prodajna organizacija u protekle smo se dvije godine jako puno bavili optimizacijom i vremenom kako podržati svoje kupce.
Kakva je sada situacija?
– Zasad se malo popravio, ali još nismo u staroj pretpandemijskoj situaciji, puno je izazova u rokovima isporuke, koordinaciji s kupcima, partnerima. To je dodatni pritisak na sve nas, a posebno je teško planirati u proizvodnji uz sve druge izazove poput visokih cijena energije, inflacije, poskupljenja.
Ne sjećam se da sam u svojoj karijeri imala toliko kompleksnih problema odjednom i sve se to spojilo u tih nekoliko godina koliko sam u Siemensu Hrvatska. Mogu reći da je to jedno od najdinamičnijih razdoblja u mom poslovnom životu, s izazovima koje nikad prije nismo imali. Sada smo se već naviknuli na to da moramo biti spremni na sve i dovoljno otporni.
Kako je ta situacija utjecala na Siemensove poslovne rezultate tijekom godine?
– Moram reći da je reorganizacija bila dobro osmišljena strategija. Siemens je odlučio da će se svoj temeljni dio fokusirati na digitalizaciju, zato smo sada jedna od deset najvećih softverskih tvrtki. Prošle su godine rezultati bili nikad bolji jer nam je fokus na digitalizaciju donio brzinu u poslovanju i veću fleksibilnost. Od jednog tankera napravili smo više brzih čamaca, što se pokazalo kao jako dobra odluka.
Naš fokus nije samo interna digitalizacija – pomažemo svojim kupcima u digitalnoj transformaciji, ali iu održivoj. Taj fokus na digitalizaciju tijekom pandemije korone, a trenutno je fokus i na održivosti zbog visokih cijena energenata, pomaže i Siemensu, koji je na vrijeme prepoznao te trendove. To rezultira dobrim poslovnim rezultatima.
Prema vašem iskustvu u tri države, kakve prilike za digitalnu industriju, odnosno industriju 4.0, vidite u Hrvatskoj?
– U najvažnijim hrvatskim gospodarskim granama imamo još mnogo prilika i prostora za povećanje stupnja digitalizacije. Međutim, najbolje tvrtke koje se natječu na međunarodnim tržištima već su prepoznate i rade na tome. Za usporedbu, u Sloveniji je snažnija diskretna industrija, poput automobilske. U Srbiji se industrija povećava velikom brzinom zbog intenzivnih stranih ulaganja u posljednjih nekoliko godina. Slovenija i Srbija uspješnije su u tom diskretnom dijelu industrije, a Hrvatska je vrlo jaka u procesnoj industriji.
U Hrvatskoj također imamo jak globalni inženjer tim od šezdesetak ljudi u procesnoj industriji koji rade na međunarodnim projektima diljem svijeta, Global Engineerin
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
