Pronašli su lijek budućnosti? Znanstvenik na tragu otkrića novog antibiotika

Znanstvenik sa Sveučilišta u Kostarici vjeruje da bi mogao biti na tragu otkrića novog antibiotika koji se krije u bakterijama krzna ljenivaca, sisavaca nastalih u tropskim šumama Srednje Amerike koji se nikada ne razbolijevaju.

Ljenivciu svom krznu nose jedinstveni biotip insekata, algi i bakterija koje ih, kako se čini, štite od bolesti, kaže znanstvenikMax Chavarria.

“Kada pogledamo krzno ljenivaca, uočavamo kretanje: moljci, razne vrste insekata … i očito kada postoji kohabitacija brojnih vrsta organizama mora postojati sustav koji ih kontrolira”, kaže Chavarria.

U svojim istraživanjima koja su provedena od 2020. godine dokazano je da su “ti mikroorganizmi sposobni proizvesti antibiotike koji omogućuju regulaciju patogenih agenasa u krznu ljenivaca”.

“Riječ je o bakterijama roda Rothia i Brevibacterium”, kaže znanstvenica koja je rezultate istraživanja objavila u znanstvenom časopisu Environmental Microbiology.

Sada je važno istraživati ​​imaju li ti antibiotici budućnost u farmakopeji za ljude, kazao je.

Ljenjivci, od kojih u Kostariki žive dvije vrste – Bradypus variegatus ili troprsti ljenjivac i Choloepus hoffmanni ili dvoprsti ljenjivac – žive u drveću tropskih šuma Srednje Amerike, a također i na karipskoj obali Kostarike u vlažnoj klimi s temperaturama od 22 do 30 stupnjeva Celzijusa.

Međunarodna udruga za zaštitu prirode vjeruje da je populacija ovih miroljubivih sisavaca – koji žive u Boliviji, Brazilu, Kolumbiji, Ekvadoru, Hondurasu, Nikaragviju, Panamiju, Peruu i Venezueli – u opadanju.

U Kostariki, AmerikankaJudy Aveyupravlja Utočištem ljenivaca u Cahuitiju koje je utemeljila s pokojnom suprugom Luisom Arroyom kako bi zbrinjavale ozlijeđene jedinke.

Tisuću spašenih ljenivaca

Judy Avey ranije je živjela na Aljasci i nije znala da ljenivci postoje prije dolaska uKostarika. Godine 1992. par je zbrinuo prvog ljenivca kojeg su nazvali “Buttercup”, a od tada tisuću jedinki prošlo je kroz njihovo utočište.

Zato se Max Chavarria obratio Judy Avey kako bi proučavao ljenivce koji su stradali na visokonaponskim električnim kabelima ili ih je srušio automobil ili su ih ranili psi ili su pronašli mladunčad bez majke.

“Nikada nismo primili bolesnog ljenivca (…) neki su bili opečeni žicama visokog napona i imali ozljede po rukama (…) aliinfekcijase nije dogodila”, ističe Judy Avey.

Max Chavarria odrezao je kosu 15 jedinki svake od dvije vrste i uzgojio ih u laboratoriju kako bi ih proučavao.

Nakon tri godine istraživanja, pobrojao je dvadesetak “kandidata” za proizvodnju antibiotika, ne treba vidjeti je li moguća primjena na ljudsku vrstu.

“Treba razumjeti sustav (koji proizvodi imunitet kod ljenivaca) i koje molekule u tome sudjeluju”, objasnio je.

Uostalom, priroda je prvi od svih laboratorija, ističe Chavarria i podsjećapenicilinšto ga je 1928. otkrio Alexander Fleming, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1945., iz gljivica koje prirodno sintetiziraju taj