Od 2009. do 2021. privukli smo 21 milijardu eura, istodobno Mađarsku 259, Poljsku 195, a Češku 95 milijardi eura. Čak je i Srbija dobila 70 posto stranih ulaganja više od nas – 35 milijardi eura.
Investicijski potencijal hrvatskih kompanija nije takav da bi one mogle biti značajan pokretač gospodarstva. Godinama se već Hrvatska bori sa svojim kroničnim boljkama – birokracijom, pravnom nesigurnošću i sporim procedurama.
Iako se slika poboljšava i imamo realno optimistična očekivanja zbog ulaska u eurozonu i Schengen, razina stranih investicija koje ulaze u Hrvatsku u posljednjih godinu dana ne može se zadovoljiti jer je na razini ispod jedan posto BDP-a, dok su razvijenije države na razini od dva do tri posto.
Godina 2021. bila je rijedak svijetao primjer u posljednjem desetljeću. Već prošla godina donijela je pad. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2022. godini iznosila je 3,49 milijardi eura što je za 11 posto manje od 2021. godine kada je ostvareno rekordnih 3,9 milijardi eura.
Malo iskorištenih prilika
Iako imamo niz komparativnih prednosti – vrlo solidno STEM obrazovanje, visok postotak ljudi koji govore strane jezika te vrlo živu IT zajednicu. Ipak, ne možemo biti posve zadovoljni stvarima poput porezne politike, posebno po pitanju rasterećenja plaća.
Zabrinjava i struktura jer povijesna statistika pokazuje da je više od trećine ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku ušlo u financijske usluge, sljedeće trgovine, nekretnine i telekomunikacije. S druge strane, globalno su glavna ulaganja u sektore visoke tehnologije, e-trgovine, financijskih i biotehnologija te energetike.
Dodatno slanica i njihova neravnomjerna raspodjela. Većina stranog kapitala dolazi u Zagreb i razvijenije obalne županije, dok su ostali dijelovi zemlje praktički potpuno nezanimljivi međunarodnim investitorima. Iza Zagreba, ulagačima je najprivlačnije Istarska županija, zatim Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija.
Strani kapital u potpunosti je zapostavio kontinentalni dio zemlje. Najmanje investicija je u Virovitičko-podravsku županiju, tek 19 milijuna eura, a slijede Požeško-slavonska s 50,7 milijuna, Sisačko-moslavačka s 52,3 milijuna te Bjelovarsko-bilogorska s 90 milijuna eura.
Hrvatska može i mora iskoristiti strana ulaganja za podizanje svoje konkurentnosti – dobar primjer početka razvoja ICT sektora. Rezultati ulaganja u proizvodnu djelatnost mogu se vidjeti i kroz njihov doprinos rastu udjela izvoza roba u BDP-u koji je od 2013. rastao brže i postao veći od udjela turizma u BDP-u Hrvatske. Ipak, broj iskorištenih prilika još je relativno mali u Hrvatskoj i dalje značajno zaostaje u privlačenju i realizaciji takvih investicija prema zemljama Nove Europe.
Jedna od važnih razvojnih razlika u usporedbi zemalja središnje i istočne Europe upravo je u njihovom značajno većem uključivanju u europsko i svjetsko gospodarstvo, ulaskom u međunarodnu proizvodnju i pružanje usluga. To uključivanje se u posljednjih 20-ak godina velikim dijelom provelo kroz privlačenje, realizaciju i razvoj inozemnih izravnih ulaganja privatnih poduzeća.
Loš nam je imidž
Takve investicije su se dogodile u proizvodnim djelatnostima u različitim sektorima, primjerice automobilskom i aeronautičkom, kao iu različitim uslužnim djelatnostima, poput otvaranja centara za poslovne usluge, informatičke tehnologije ili istraživanje i razvoj.
One pozitivno utječe na gospodarstvo kroz kreiranje značajne dodatne zaposlenosti, transfer novih tehnologija, znanja i metoda rada, rast izvoza i međunarodne konkurentnosti, a time i na razvojno presudan rast ukupne produktivnosti poduzeća i gospodarstva. Hrvatska, nažalost, još nije percipirana kao postojeća i uspješna investicijska destinacija u djelatnostima od interesa investitora, opetovano je ovih dana upozorila Američka gospodarska komora u Hrvatskoj.
Koncept ulagačke destinacije podrazumijeva već određeni postojeći broj investicija u pojedinoj djelatnosti koje pokazuju pozitivna iskustva investitora, postojeću raširenost traženih znanja i vještina, te razumijevanje poslovanja tih djelatnosti. Takva percepcija destinacije preporuka je i privlači dodatne investicije u toj djelatnosti, ali i općenito.
U razdoblju od 2009. do 2021. godine, u kontekstu stranih investicija Hrvatska doista stoji jako loše, ako je uspoređujemo s državama šire regije. Od svih zemalja u regiji Hrvatska ima najmanji priljev stranog kapitala.
U tom razdoblju u Hrvatskoj je ušlo 21 milijardu eura stranih ulaganja, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda. Mengele
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
