VODEĆI STRUČNJACI GOVORE O RAZVOJU HRVATSKE! Postaje li Hrvatsko prometno čvorište Europe iu kojem pravcu ide ICT sektor?

Autor: Dnevno.hr/IJ Petak, 05. svibnja 2023. u 08:29

Od ulaska u Hrvatsku u EU 1. srpnja 2013. naša zemlja napravila je veliki put prema integraciji u društvo najbogatijih zemalja Europe i svijeta. Tako je prvog dana ove godine Hrvatska u jednoj noći ušla u Schengen i eurozonu, čime je završen projekt na kojem je radilo nekoliko hrvatskih Vlada.

Iako je ovo važan korak u razvoju Hrvatske, to ne znači da je pred nama puno posla. U vrijeme kada umjetna inteligencija preuzima sve više poslova, Hrvatska mora odgovoriti na važno pitanje – u kojem smjeru moramo ići kako bi naši građani dosegli životni standard kakav se trenutno živi na zapadu EU?

Pitanje demografije goruće je pitanje koje zabrinjava hrvatske znanstvenike već nekoliko desetljeća, jedini način na koji možemo zaustaviti iseljavanje je ako poboljšamo standard života u vlastitoj državi.

Potencijal hrvatskog ICT sektora

Tu na snagu stupa ICT sektor koji je jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj i koji ima veliki potencijal. Hrvatske tvrtke poput Infobipa ostvarile su zapažen uspjeh na vanjskom tržištu otvarajući put prema uspjehu i drugim hrvatskim start up-ovima.

Velikog potencijala za razvoj ima i sektor transporta. Iako imamo razvijenu cestovnu infrastrukturu, razvijene i modernizirane morske luke, problem su željeznice koje tek trebaju stići europske standarde. Ipak, i tu postoji svjetlo na kraju tunela jer se Hrvatskoj smiješi 26 milijardi eura iz EU fondova za modernizaciju željeznica. Hrvatski gradovi bi se s novcem iz Europske unije trebali upisati na nove europske koridore, što bi puno značilo za gospodarstvo i transportne robe. Nova planirana pruga išla bi od Pule preko Buzeta i Divače do Trsta, dok bi druga nova pruga povezala Zagreb i Graz preko Maribora. Luka Rijeka našla bi se na koridoru Baltik – Jadran, koji povezuje Švedsku, Norvešku i Finsku s jugom Italije.

Prilika za transportni HUB

O svim tim pitanjima i mogućnostima za hrvatsku ekonomiju raspravljat će se u petak 5. svibnja raspravljat će se na četvrtoj konferenciji u ciklusu Eurotransformacija Hrvatske: Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe”.

Konferenciju će otvoriti potpredsjednica Vlade i ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te europski parlamentarni zastupnik Tomislav Sokolnakon čega slijedi panel rasprava “Hrvatska u Schengenu – prilika za transportni HUB” u sklopu kojeg će Petar Glavaščlan Uprave Enna Transporta, Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta te Petar Šimić iz tvrtke Primacošped, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike u HGK raspravljati o prometnom potencijalu Hrvatske.

Stručnjaci za promet iz svih sektora prometa pokušati odgovoriti hoće li na pitanje može li Hrvatska imati svoj geostrateški položaj i ulazak u Schengen i eurozonu iskoristiti da se pozicionira kao prometni čvor Europe, au kontekstu izvrsne cestovne infrastrukture te potencijala financiranja izgradnje modernih željeznica sredstvima iz fondova EU-a .

O digitalnoj transformaciji javne uprave

U drugom panelu pod nazivom “Digitalna budućnost Hrvatske vs. analogna sadašnjost” ICT stručnjaci govore o razvoju umjetne inteligencije, virtualne realnosti te o digitalnoj transformaciji javne uprave i privatnog gospodarstva, kao i potencijalima koje nudi 5G mreža, u kontekstu činjenice da Hrvatska ima jednu od najširenijih 5G mreža Europe.

Na panelu ću govoriti Miran Gostaravnatelj HAKOM-a,Mislav Gallerčlan Uprave i glavni komercijalni direktor Telemacha Hrvatska i Ajmo Ćenanpredsjednica udruge CRO START-UP, koja okuplja mlade inovatore, ali i već globalno priznate tvrtke poput Infobipa.

Tijek konferencije pratite uživo na portalu Dnevno:

Na početku konferencije vlasnica tvrtke Motus Media Marija Dekanić održala je uvodni govor:

“Poštovani potpredsjednici Vlade Butkoviću, poštovani zastupnici Sokol, poštovani panelisti, partneri i predstavnici medija, zahvaljujemo vam na dolasku. Hrvatska je ove godine ušla u eurozonu i Schengen. Otvorio se prostor za brzi razvojni potencijal našeg sektora transporta i ICT-a. Možemo se pohvaliti izvrsnom infrastrukturom, koridorima i lukama. Idealna smo zemlja za jak razvoj, tranzit i različite grane gospodarstva. Sve to nas je potaknulo da na današnjoj konferenciji u fokus stavimo upravo potencijale transporta i ICT-a. Motus media jedna je od vodećih medijskih kuća na domaćem tržištu. Imajući na umu taj društveni utjecaj, odlučili smo se otvoriti teme od javnog interesa kako bismo široj javnosti objasnili te društvene procese. ovo je ciklus na kojem otvaramo prvenstveno gospodarske teme. Već na jesen i zimu bavit ćemo se energetikom, turizmom, financijskim i nekretninskim sektorima”, rekla je Dekanić.

Zastupnik u europskom parlamentu Tomislav Sokol rekao je kako Hrvatska Ulaskom u Schengen i eurozonu Hrvatska dovršava proces europske integracije.

“Ona je danas sjedište prometnih prava sa važnim geostrateškim položajem. U bitno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima, Hrvatska je postala važan čimbenik u prometu plina. Financijska omotnica za promet za razdoblje 2021. do 2027. iznosi više milijardi eura. Rad na TNT file-u u EP-u od izuzetne je važnosti za Hrvatsku. Posebno je važno da smo pokazali sinergiju Vlade i EP-a. Time se povećavaju izgledi da se takvi prijedlozi usvoje. U tom smislu, drago mi je da smo to uspjeli postići i vjerujem da će konačni rezultat pregovora biti povoljan za Hrvatsku”, rekao je Sokol.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuli su da današnja konferencija razgovara o dvije važne teme u Hrvatskoj-

“Uvodno bih se osvrnuo na činjenicu da će 2022. i 2023. godina ostati upisane kao važne godine u povijesti Hrvatske jer smo ostvarili dva velika uspjeha u radu Vlade. To su ulazak u Schengen i eurozonu, ali tu je i otvaranje Pelješkog mosta, koji je povezao cijelu Hrvatsku. Pokazali smo da jedna mala država može uspješno pripremiti i provesti velike infrastrukturne projekte kao što je Pelješki most. To nije najveći financijski projekt, ali je najvidljiviji i on će obilježiti prve godine članstva Hrvatske u EU te će pomoći da se stvori odnos povjerenja prema EU. Hrvatska je jedna od najuspješnijih europskih zemalja po pitanju autocesta. U cijelosti završavamo istarski ipsilon. Radovi će krenuti uskoro i početkom 2025. imati ćemo kompletno izgrađenu autocestu. S druge strane, otvorili smo i dionicu do Belog Manastira- Govorimo o jako bitnom koridoru za Hrvatsku. Neki su sebi pripisivali zasluge jer idu izbori sljedeće godine. Ipak, bili su jedinstveni u obrani hrvatskih interesa. Što prije dovršimo koridore, prije nam se otvara mogućnost za koheziju gdje možemo koristiti puno sredstava kada govorimo o cestovnoj infrastrukturi. Čeka nas još izgaranja autoceste prema Sisku. otvorili smo tri nove zračne luke u Zagrebu, Dubrovniku i Splitu, kao i čitav niz luka na Jadranu.

Učinili smo veliki posao. Otvorili smo i dva velika željeznička terminala. ono na što ćemo se najviše fokusirati na modernizaciju željezničke infrastrukture. Krenuli smo prema Rijeci, nabavljamo se novi vlakovi, a koristit ćemo se EU sredstvima. Ovo je naš najveći izazov. Pripremamo se za realizaciju velikog kredita, pa će Hrvatska postati jedno veliko gradilište u željezničkoj infrastrukturi. Predviđa se da će se ostvariti rast BDP-a, a vjerujem da će on biti veći. Kada govorimo o ključnoj temi danas, razvoju infrastrukture, on mora biti popraćen digitalnim razvojem. U korak s vremenom, Hrvatska mora napredovati u procesu digitalizacije. Sektor informatike bilježi rast i postaje strateška grana našeg gospodarstva. Velike potencijale za razvoj nude nam komunikacijske mreže poput 5g mreže. ove ciljeve ostvarit ćemo ako se pozicioniramo na prosjeku ili iznad prosjeka EU. Kroz operativni program provodi se ukupno 20 projekata

U NPOO-u smo uz pomoć predsjednika Vlade odradili veliki posao. 20,4 posto investicija je predviđena za digitalnu transformaciju. Jedan od takvih velikih projekata je uvođenje novog sustava naplate cestarina. Mi smo ulaskom u Schengen ostvarili rekordan turistički promet. Hrvatska je sigurna zemlja i moramo biti pripremljeni na gužve na autocestama. Tu su i projekti korištenja prava osoba s invaliditetom, kao i čitav niz drugih projekata.”, rekao je Butković.

Član Uprave tvrtke Enna transport Petar Glavaš prvi je govorio na panelu. Naglasio je kako je željeznica pokretač gospodarstva.

“Možemo reći da je to najekonomičniji vid prijevoza i sve više se danas zagovara zeleni vid prijevoza. Sam geoprometni položaj RH oduvijek je bio značajan iu velikoj funkciji i interesu svih nas. Na neki način tim položajem omogućili smo pristup i prijevoz velike količine tereta u središnju Europu. Veliku prednost imamo u odnosu na sve druge zemlje u okruženju zbog izlaza na Jadransko more. Željeznica je uvijek bila povezana s lukama i industrijom, a to se sve multiplicira na ostale djelatnosti u prometu. Geostrateški položaj Hrvatske oduvijek je bio bitan”, rekao je.

Sokol je odgovorio kako je proveo puno vremena u Belgiji te da je zamijetio kako je tamo lakše izgraditi infrastrukturu.

“Činjenica je da je u Hrvatskoj željeznici u situaciji koja bi mogla biti bolja, ali sada imamo priliku da uslugu dignemo na višu razinu. Imamo neke stvari koje moramo riješiti. Ono što je važno je da je željeznica tu ne samo za putnički dio, nego bez nje nema razvoja luka. Ovo desetljeće bit će desetljeće željeznice”, rekao je Sokol.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je da postoje veliki izazovi u povlačenju EU fondova.

“Mislim da je tu najvažnije stvoriti jake timove koji će voditi projektnu dokumentaciju. Sva javna poduzeća realiziraju pojedine projekte, ali smo imali hibridni model javnog financiranja. Nažalost, zbog eskalacije cijena ne možemo budžetirati kako smo zamislili, ali ponosni smo kao kompanija što smo uspjeli tako zahtjevan projekt poput izgradnje pristupnih cesta do Pelješkog mosta uspjeli ostvariti. Vidi se zašto je taj projekt bio toliko zahtjevan i zašto je njegova priprema toliko trajala. Znamo da se taj most i ta prometnica nalazi na jadranskom koridoru. Značaj je velik i iskustva su ogromna. Ipak, ne bih isticao Hrvatske ceste kao tvrtku koja jedina zna povući europska sredstva, dok drugi ne mogu. Timski rad je bitan”, rekao je.

Predsjednik Udruge za špediciju i logistiku Petar Šimić kazao je kako postoji šira slika međunarodnog transporta i logistike.

“Infrastruktura u Hrvatskoj je fantastična ali nisam siguran da će nam to dati konkurentsku prednost. Ako govorimo o distribucijskoj logistici u Hrvatskoj, ona je neusporedivo bolja u odnosu na Poljsku ili Slovačku. Smatram da smo tu sjajni. U međunarodnom transportu važne su i ostale stvari, s kojima se suočavaju i druge industrije poput potreba za radnom snagom”, rekao je.