Njemačka je u prvom kvartalu za dlaku izbjegla recesiju, proizvodnja je neočekivano pala

Polako kapaju prvi podaci i procjene rasta BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal. Eurostat dosad je prikupio i objavio podatke za dvanaest članica EU-a, među kojima je, naravno, najzanimljivija Njemačkakoja je, čini se, početkom ove godine za dlaku izbjegla recesiju.

Prema prvoj procjeni, naime, njemačko gospodarstvo u prvom tromjesečju nije ni raslo ni palo u odnosu na prethodni kvartal, kad je bilo u minusu od 0,5 posto, pa je zasad otklonjen strah od toga da će Njemačka zaroniti u recesiju iu nju za sobom. povući i druge europske zemlje.

Tih dvanaest zemalja EU-a u prosjeku je pokazalo rast BDP-a od 0,3 mjestoa prosjek za članice eurozone (podaci za deset zemalja) iznosi samo 0,1 mjesto.

Među zemljama za koje su objavljeni podaci u plusu ih je devet, pri čemu rastom odskače Portugalkoji je s 1,6 posto dosad jedina evidentirana zemlja čiji je BDP u prvom kvartalu bio veći od jedan posto. Italija, koja je posljednji lanjski kvartal imala minus od 0,1 posto, u prvom je tromjesečju zabilježila rast od 0,5 posto. Jednako toliko rasle su Španjolska ja Latvijaa skromnije od toga Belgborba (0,4 mjesto), Francuska ja Švedska (0,2 mjesto) ti Češka (0,1 mjesto).

Najveći dosad zabilježeni pad imala je Litva (tri posto), prema dosadašnjim podacima i jedina članica EU-a koja bilježi pad dva kvartala zaredom, što se smatra ulaskom u recesiju. Odmah iza nje je Irskačiji je BDP na vrijednosti izgubio 2,7 posto, a treća je zemlja s padom BDP-a (0,3 posto) u prvom kvartalu Austrija.

Hrvatska nije obuhvaćen tim podacima. Državni zavod za statistiku najavio je da će prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal objaviti 29. svibnja. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić nedavno je procijenio da će hrvatski BDP u prvom kvartalu porasti za manje od dva posto.

Negativni efekti rasta kamata

Kako HUP navodi u svojoj ovojednoj analizi, nakon snažnog pada robnog izvoza u ožujku od -5,2 posto mjesečno te novih narudžbi (-10,7 posto) i industrijska proizvodnja u Njemačkoj bilježi snažniji pad u odnosu na očekivanja za čak 3,4 posto mjesečno (konsenzus: – 1,0 posto).

Istodobno, kolaps proizvodnje odražava snažan pad u automobilskoj industriji (-6,5 posto), građevinskom sektoru (-4,6 posto) i ponovni pad u energetski intenzivnim industrijama unatoč daljnjem padu cijena energije. Tako su gotovo svugdje dobici u nekoliko ranijih mjeseci uglavnom poništeni, pa bi se u naknadnoj negativnoj reviziji kretanja BDP-a u prvom kvartalu 2023. ipak moglo pokazati da je Njemačka u zimskoj polovici 2022./2023. je bilo u plićoj recesiji (drugi kvartalni pad BDP-a zaredom).

U svjetlu snažnog pada svih spomenutih indikatora u ožujku, nemoguće je oteti se sumnji da su posebni faktori poput narudžbi velikih vrijednosti (u avioindustriji, željezničkom prometu, vojnim vozilima, itd.) igrali važnu ulogu u ožujskom padu aktivnosti. Čak i ako nas, međutim, iznenadi kontra-oporavak u travanjskim podacima, teško je očekivati ​​da oni kompenziraju gubitke u ožujskim aktivnostima.

Prije se može reći da se industrijska proizvodnja sve više suočava s negativnim učincima masivnosti povećanja kamatnih stopa vodećih središnjih banaka. U građevinskom sektoru to je već neko vrijeme slučaj. S određenim vremenskim pomakom, rast kamata će značajno ‘ohladiti’ domaću potražnju pa je usprkos stabilizaciji tvorničkih narudžbi posljednjih mjeseci evidentan njihov povratak u silazni trend započet još proljetos lani.

Istina je da bi se proizvodnja mogla podržati izvršavanjem narudžbi ‘na ledu’ zbog nedavnog ključnog nedostatka sirovina i repromaterijala za industriju. Ne, veliki dio tih narudžbi se ubrzano ‘troši’, pa industrijska proizvodnja ne može izbjeći pad u ostatku godine.

S obzirom na očekivani pad njemačke proizvodnje od 0,5-1 posto u 2023., neizbježan je udarac snažno integriranim industrijaliziranim gospodarstvima CEE regija. U ovoj godini realno je očekivati ​​pad industrijske proizvodnje u široj regiji SIE od oko 2 do 3 posto u baltičkim gospodarstvima.

Zbog znatno niže bruto dodane vrijednosti industrije u Hrvatskoj (17,7 posto BDP-a) u odnosu na prosjek CEE reg