‘Poziv koji ne propuštaš’ nova je platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesno upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. Razgovaramo s Danielom Hajdenom, stručnjakom za korporativne komunikacije, Hrvatskog Telekoma.
Prošlo je mjesec dana od lansiranja projekta ili, kako ga zovete, platforme. Kakav je izazov?
Tako je. U travnju smo predstavili platformu „Poziv koji ne propuštate“, usmjerenu uoči Dana planeta Zemlje, s ciljem da damo još veći doprinos i ne ističemo samo na važnost, već i na nužnost odgovornog djelovanja u smjeru zaštite okoliša. Dosadašnji rezultati pokazali su da su građani vrlo zainteresirani za zbrinjavanje mobilnih uređaja i ICT opreme, o čemu svjedoči porast broja uređaja i opreme koji se dovode na zbrinjavanje u T-Centru, kao i sve veća svijest o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša. Građani su sve više informirani o prednostima adekvatnog zbrinjavanja mobilnih uređaja i ICT opreme te utjecaju na smanjenje otpada, zaštitu prirodnih resursa i smanjenje onečišćenja.
Vaše istraživanje pokazalo je da je 40 posto ispitanika promijenilo mobitel unutar dvije godine. Mnogi smatraju da je popravak neisplativ kada primijete npr. da je mobitel postao prespor. Kakvo se „blago“ krije u našim starim mobitelima?
Nacionalno istraživanje koje je Hrvatski Telekom dokazao pokazalo je kako je u Hrvatskoj u ladicama trenutno čak pet milijuna mobitela koji se ne koriste. S obzirom da je 40 posto ispitanika promijenilo mobitel unutar dvije godine, kao što ste i spomenuli, odnosno 68 posto unutar tri godine, izvjesno je da će brojke nekorištenih i nepotrebno neiskorištenih mobilnih uređaja, ali i ostale muške i IT opreme u našim kućanstvima rasti.
Mobilni telefoni se sastoje od različitih materijala, a sastav može varirati ovisno o modelu i proizvođaču. Plastika, aluminij, čelik, bakar, kobalt, magnezij, srebro i zlato samo su neki od uobičajenih materijala koji se često koriste u proizvodnji mobitela i koji se mogu reciklirati. Osim spomenutih materijala, mobilni uređaji sadrže i elektroničke komponente poput ploča s krugovima, tranzistora i senzora. Ove komponente također mogu biti reciklirane kako bi se izvukle vrijedne sirovine. Dapače, do 80 posto dijelova mobilnih uređaja moguće je reciklirati.
Istodobno, prema podacima našeg istraživanja kako u Hrvatskoj po ladicama imamo 5 milijuna mobitela koje ne koristimo bi se moglo preračunati u nekih 850 tona potencijalnog elektroničkog otpada koje nam se doma nepotrebno gomila i koje svatko, bio korisnik Hrvatskog Telekoma ili ne, može u T- Centrima dati zbrinuti.
Boje li se građani otkrivanja povjerljivih informacija, kada su stari mobiteli u pitanju. Možda se zato boje „baciti ih“, odnosno pravilno odložiti?
Strah od otkrivanja podataka jedan je od razloga zbog kojih ih građani oklijevaju zbrinuti. 23 posto građana to je navelo kao jedan od razloga suzdržanosti. Ipak, tome je lako doći tako da se prije zbrinjavanja mobilnih uređaja provede postupak sigurnog brisanja svih osobnih podataka s uređaja. To se može postići resetiranjem na tvorničke postavke ili korištenjem specijaliziranih alata za brisanje podataka koji će trajno ukloniti informacije s uređaja.
Kako pravilno zbrinuti stari mobitel?
Imate li u vašim domovima stare mobilne uređaje koje više ne koristite, Hrvatski Telekom vam omogućuje da ih zbrinete na pravilan i siguran način. Sve što trebate napraviti je donijeti svoje uređaje u najbliži T-Centar te ih odložiti u, za to predviđene kutije koje se nalaze u svim našim prodajnim mjestima. Nakon što su odloženi u naše kutije za prikupljanje, uređaji se predaju na ekološko zbrinjavanje.
Važno je napomenuti da osim mobilnih uređaja u T-Centru možete odabrati i drugu ICT opremu kao što su fiksni telefoni, tableti, routeri, media receiveri/TV dekoderi, punjači, prijenosni punjači, vanjske baterije, kabeli, prijenosna računala. , nosiva oprema (satovi, narukvice, slušalice).
Doista se trudite osvijestiti kupce, međutim shvaćaju li građani o kolikim količinama otpada zapravo govorimo?
Kad govorimo o e-otpadu, njegova godišnja stopa rasta u EU iznosi tri do pet posto. To je ogromna brojka te ova vrsta otpada spada u najbrže rastući otpad u EU.
Naš je
Više o temiIzvor:Profitiraj.hr
