Inflacija i potencijalni pad životnog standarda vodeći su izazovi za građane Hrvatske, pokazali su rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve. Ipak, većina ispitanika izvještava o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situaciji u usporedbi s prošlom godinom. Povećanje potrošnje zabilježeno je u skoro svim kategorijama, dok su građani pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama, usporedbu cijena i češće pripremanje obroka kod kuće.
Građani zabrinuti zbog rasta cijena
Istraživanje otkriva da inflacija, odnosno rast cijena, predstavlja najveći brig za 64% ispitanika. Smanjenje životnog standarda također je značajan izvor zabrinutosti koji utječe na gotovo trećinu ispitanika.
Kriminal i korupcija su visoko na listi briga građana (22% građana izražava veliku zabrinutost), a na popisu su se našli i privikavanje na euro (12%), zagađenje i ekološke katastrofe, povećanje broja izbjeglica (po 10%) te pad kvalitete obrazovanja (8%). Građane više ne brine pandemija niti neka druga zdravstvena prijetnja.
Mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina najviše brinu o nemogućnosti plaćanja vlastitih troškova i povećanju stope nezaposlenosti ili gubitka posla, dok osobe srednje i starije dobi više od prosjeka zabrinjavaju poremećaje u opskrbi energijom, smanjenje životnog standarda te kriminal i korupciju.
Pozitivna financijska perspektiva
Utjecaj makroekonomskih događanja na zaposlenost ukazuje na značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Više je zaposlenih – onih koji rade za nekog drugog (73%, rast za 5%), dok je udio samozaposlenih 9%. Upravo u tom segmentu veći je dio onih koji nisu osjetili nikakve ekonomske posljedice niti se boje loših ishoda po poslovanju.
Kada se osvrnemo na financijsku situaciju kućanstava, 34% ispitanika smatra da im je financijska situacija lošija prije godinu dana, s naglaskom na starije osobe s nižim obrazovanjem. Ne, postoji i optimizam – 27% ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj situaciji.
U usporedbi s prošlom godinom, rezultati su znatno optimističniji. Više je onih koji očekuju da će im financijsko stanje kućanstva biti bolje (31%, rast za 5%). S druge strane, iako 23% očekuje lošije financijsko stanje svog kućanstva, to je značajno manje nego godinu dana ranije (pad za 17 postotnih bodova).
Više trošimo na namirnice i skloniji smo štednji
Rezultati istraživanja pokazuju da su trenutni poremećaji na tržištu, energetska kriza i inflacija doveli do povećanja mjesečne potrošnje u 87% stanovništva. Od tog broja, 43% navodi da je njihova potrošnja znatno veća, dok 44% navodi da je malo veća. 10% ispitanika navodi da im je potrošnja kućanstva na jednakoj razini kao i prije, a 3% je smanjilo troškove.
Primijećen je i porast potrošnje u gotovo svim kategorijama u usporedbi s rezultatima iz 2022. Tako primjerice čak dvije trećine ispitanika navodi da troše više na namirnice za pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije. Na putovanja manje nego prije troši čak 37% ispitanika, a na restorane 42% ispitanika. U padu je i dostava hrane (39% ispitanika na ovu uslugu troši manje nego prije), a slijede izložbe, kazališta, kina i koncerti (38%). Osim namirnice, više se troši samo na internetske i zdravstvene usluge.
„Porast potrošnje u gotovo svim kategorijama svjedoči o dinamici tržišta. Kako bi uspješno odgovorili na raznolike potrebe potrošača, trgovci su suočeni s imperativnom integracijom različitih poslovnih kanala,” naglasila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Kombinacija tradicionalnog poslovanja s digitalnim, uz pružanje širokog spektra načina plaćanja, pomaže u uspostavljanju čvršćih veza s kupcima, širenju svijesti o brendu, diverzifikaciji asortimana i prilagođavanju cijena specifičnim zahtjevima tržišta. Naš cilj u Mastercardu je da naši partneri – bilo da su banke, fintech tvrtke, telekomunikacijske tvrtke ili trgovci – imaju sredstva i podršku za uspješnu prilagodbu u ovom dinamičnom okruženju.”
Kupnja na akcijama i usporedba cijena glavni su načini za uštedu
Kako bi prevladali negativni efekti inflacije, ljudi se angažiraju na različite načine s ciljem uštede. Najčešće se radi o kupnji na akcijama i rasprodajama (63%), uspoređivanju cijena u različitim trgovinama (55%) i češćoj pripremi obroka kod kuće (47%). Nešto više od trećine ispitanika smatra da nije vrijeme za veća ulaganja (37%),
Više o temiIzvor:Profitiraj.hr
