Ulazak u eurozonu je dokaz velikog napretka i rezultat promišljenog vođenja ekonomske politike, no za ostvarenje pune koristi od članstva i brzu konvergenciju prema bogatijim zemljama najvažniji je nastavak provedbe strukturnih reformi, poručili su članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj u utorak.
U izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjetaHrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, pohvaljena je odlučnost hrvatske vlasti u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, no i istaknuto da Hrvatska ipak i dalje predstavlja izazov daljnjeg povećanje životnog standarda građana.
Poručili su da se politike trebaju usmjeriti na nastavak razbora fiskalne, financijske i makrobonitetne politike kako bi se podržalo pooštravanje monetarne politike Europske središnje banke, a apostrofirana je i potreba napretka u provedbi strukturnih reformi te nastavka reformskog zamaha radi poboljšanja konkurentnosti i poticanja brže konvergencije dohotka prema bogatijim zemljama europodručja, s uporištem upravo u NPOO-u.
Iz MMF-a su uvođenje eura istaknuti kao dokaz velikog napretka od pridruživanja Europskoj uniji, kao i rezultat promišljenog vođenja ekonomske politike, pri čemu bi članstvo u eurozoni trebalo potaknuti inozemna ulaganja i trgovinu.
– Djelomice zahvaljujući vještom makroekonomskom i financijskom upravljanju hrvatskih vlasti – napisali su iz MMF-a, gospodarstvo je pokazalo otpornost prema posljedicama pandemije i agresije Rusije na Ukrajinu.
U 2023. usporavanje gospodarskog rasta, ali i inflacije
Nakon snažnog gospodarskog rasta u 2021. i 2022., kao i druge strane i lanjske najviše razine inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća, u 2023. očekuje se usporavanje rasta na 2,2 posto, kao i ublažavanje inflatornih pritisaka.
Ne, MMF je u odnosu na travanj revidirao “na više” svoju prognozu, s obzirom da je tada predviđao rast hrvatskog gospodarstva od 1,7 posto.
Napisali su da su izgledi za gospodarski rast podložni velikoj neizvjesnosti, a glavni negativni rizici su intenziviranje rata u Ukrajini, nagli rast cijena robe i inflacije, jača globalna ili regionalna recesija te stroži od očekivanih uvjeta financiranja .
Ipak, predviđaju da će rast u srednjoročnom razdoblju ponovno dosegnuti potencijal od oko tri posto, podržan ulaganjima i reformama uključenim u NPOO.
S padom cijena energije i ublažavanjem ‘uskih grla’ u opskrbi, predviđa MMF, smanjit će se i rast potrošačkih cijena, a inflacija bi u 2023. tako je trebala iznositi prosječnih 7,5 mjestodok bi njena stopa od dva posto ‘cilja’ ESB trebala biti dosegnuta krajem 2025.
Ne, iz MMF-a su ocijenili da će temeljna inflacija vjerojatno biti ustrajna, pri čemu je šefica misije MMF-a u Hrvatskoj Yan Sun na današnjem brifingu za novinare istaknuo kako bi snižavanje inflacije trebalo biti ključni prioritet.
Mjere pomoći trebaju biti bolje usmjerene
Iz MMF-a su istaknuli da kratkoročnu fiskalnu politiku treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje.
– Ekspanzivna fiskalna politika stvara rizik poticanja domaće potražnje i inflacije te ugrožava konkurentnost Hrvatske – upozorio je MMF iz kojeg predviđaju da deficit općeg proračuna u 2023. iznositi 0,8 posto BDP-a.
MMF je komentirao Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu, ustvrdivši da bi se za postizanje čvršće fiskalne pozicije, s obzirom na smanjenje cijena energenata, mjere potpore trebale biti bolje ciljane, privremene i transparentne.
– Reakcije Vlade na problem rasta troškova života, iako pravovremene, uglavnom nisu bile ciljane – ustvrdili su, a kao poželjne mjere izdvojili su privremene novčane transfere, bonove i popuste za najugroženije skupine.
– Mjere potpore mogle bi se svrhovitije osmisliti kad bi se ubrzala izrada registra kućanstava i reforma socijalnog osiguranja – dodali su.
Uvođenje poreza na imovinu u skladu s njezinom vrijednosti
Kada je riječ o poreznoj politici, iz MMF-a su istaknuli da bi, u kontekstu i potrebama daljnjeg smanjenja javnog duga, svaka porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda, no ujedno i poboljšati strukturu poreznog sustava, uz naglasak na pravednost i rast.
Stoga korisnim smatraju uvođenje ‘vrijednog’ poreza na imovinu te ukidanje iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma.
Takva reforma trenutnog poreznog sustava, koja pogoduje ulaganjima u stambene nekretnine, pridonijela je smanjenju potražnje, aktiviranju neiskorištenih stambenih prostora, kao i poticanju participacije radne snage na tržištu rada, nasuprot ostvarenju prihoda od rente.
Za provedbu i upravljanje suvremenim porezom na imovinu, ispisani su iz MMF-a, potrebni su sveobuhvatni i precizni vlasnički registri, au kratkoročnom razdoblju komunalne naknade i porez na kuću za odmor mogli bi se transformirati u osnovni vrijednosni porez na imovinu, s tim da se posebnim mehanizmima zaštite najranjiviji i kućanstva kojima je to jedina nekretnina za stanovanje.
Yan Sun pojasnio da se pod porezom na vrijednost smatra oporezivanje nekretnine prema njezinoj vrijednosti, a ne prema njezinoj fizičkoj veličini, odnosno kvadraturi. Primjer za to su kuće na dobrim lokacijama koje su mnogo vrednije od nekih jednako velikih nekretnina na manje atraktivnim mjestima.
Kada je, pak, riječ o poreznoj reformi koju je najavila hrvatska vlada, Yan Sun je rekla da u MMF-u nisu upoznati s njezinim detaljima pa je stoga ne mogu komentirati.
Nužno povećanje produktivnosti
Govoreći o strukturnim politikama, iz MMF-a su istaknuli da Hrvatska treba povećati produktivnost, koja još uvijek zaostaje za onom usporedivih zemalja EU-a.
– Povećanje produktivnosti zahtijevat će ambiciozniji i sveobuhvatniji paket reformi, uz sredstva iz fondova EU-a, u cilju rješavanja neučinkovitosti i ograničenja koja pridonose nedostatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj i usvajanje tehnologije te neučinkovitosti raspodjele resursa. Osim toga, treba poboljšati institucionalnu kvalitetu u javnom iu privatnom sektoru – napisali su iz MMF-a, dodajući da će se povećati produktivnost.doprinijeti i ubrzati digitalnu tranziciju.
Između ostalog, apostrofirali su i potrebu pojednostavljenog i transparentnog sustava plaća u javnom sektoru koji povećava zasluge i produktivnostzatim potrebu obnavljanja napora za produljenje radnog vijeka, rješavanja dugova u zdravstvu, kao i kvalitetan sustav upravljanja javnim ulaganjima, koji bi pomogao u optimalnom korištenju sredstava iz fondova EU-a i privlačenju privatnih ulaganja.
Pozdravili su i proces pripreme novog jedinstvenog zakona o poduzećima u državnom vlasništvu, koji bi trebao biti donesen početkom 2024. godine.
Istaknuli su da je bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan. Ne, iako su se ranjivosti sektora stanovništva i poduzeća smanjile nakon pandemije, snažnije usporavanje gospodarskog rasta od predviđenog, u uvjetima rasta kamatnih stopa, moglo bi uzrokovati nove izazove za te sektore i povećati kreditne rizikeupozorili su iz MMF-a.
Jačanje ponude najdjelotvornije za osiguranje cjenovno priuštivih stanova
Osim toga, iz MMF-a su zamijetili da je zbog rapidnog povećanja cijena stambenih nekretnina u posljednjih nekoliko godina problem postao njihova priuštivost.
Unatoč naznakama privremenog zaustavljanja rasta cijena stambenih nekretnina i transakcija, tržište stambenih nekretnina moglo bi se suočiti s novim pritiscima, pa iz MMF-a smatraju da bi se mogla razmotriti eksplicitna ograničenja usmjerena na korisnike kredita, s ciljem povećanja budućih rizika za financijsku stabilnost.
Smatraju i da bi se trebala razmotriti sveobuhvatna revizija mjera potpore za stambeno zbrinjavanje, pri čemu su se ustvrdili da je jačanje ponude najdjelotvorniji način za osiguranje cjenovno priuštivih stambenih nekretnina, a radi poticanja te ponude upravo je potrebno
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
