Deloitteovo najnovije globalno istraživanje milenijalci i pripadnici generacije Z istražuje kako su dramatični događaji u posljednje tri godine oblikovali živote i stavove ispitanika. I dok pandemija COVID-19 slabi, ispitivanje razmatra kako su se promijenila iskustva pripadnika generacije Z i milenijalaca na radnom mjestu otkriva kako je pandemija, iako je očito ostavila značajne negativne posljedicetakođer dovela do nekih pozitivnih trendova na radnim mjestima.
Ispitivanje ukazuje na napredak koji ove generacije smatraju da su njihovi poslodavci ostvarili, ali i na čemu još treba raditi i gdje bi se mogle pojaviti potencijalne poteškoće. Također istražuje kako pripadnici generacije Z i milenijalci nastavljaju donositi odluke o načinu života i na temelju svojih vrijednosti.
U svom dvanaestom izdanju, ispitivanje je prikupilo mišljenja više od 22.000 ispitanika generacije Z i milenijalaca iz 44 zemlje. Njihovi odgovori otkrivaju kako su, iako priznaju da su se dogodile neke pozitivne promjene, još uvijek vrlo zabrinuti za svoju budućnost. Izvještaj naglašava stalnu zabrinutost o osobnim financijama, klimatskim promjenama i mentalnom zdravlju te ispituje promjenu stavova pripadnika ovih generacija prije rada.
– Pripadnici generacije Z i milenijalci nastoje postići bolju ravnotežu između posla i privatnog života. Potiču ih vrijednosti, zabrinuti su za okoliš, stanje u svijetu i budućnost koju vide pred sobom. Traže poslodavce koji im mogu pomoći i omogućiti postizanje uspjeha i ostvarenja svog doprinosa – kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloittevom odjelu poslovnog savjetovanja.
Veća fleksibilnost
Pripadnici generacije Z i milenijalci priznaju da je došlo do napretka na radnom mjestu, ali traže veći stupanj fleksibilnosti i ravnoteže između poslovnog i privatnog života
Pripadnici generacije Z i milenijalci svjedoče napretku poslodavaca u nekim ključnim područjima u odnosu na razdoblje prije pandemije. Otprilike trećina ispitanika s punim ili pola radnog vremena tvrdi da je vrlo zadovoljna ravnotežom između posla i privatnog života, dok je 2019. tek svaki peti ispitanik dao takav odgovor. Zadovoljstvo fleksibilnošću na poslu, uz raznolikost, ravnotežu i uključenost također se povećalo.
Pandemija je potaknula preispitivanje uloge koju posao ima u njihovim životima. Dok gotovo polovica generacije Z i većina milenijalaca kaže da im je posao i dalje glavni čimbenik identiteta, glavni fokus im je na ravnoteži između poslovnog i privatnog života što je ujednačena i najvažnija kvaliteta koju cijene kod svojih vršnjaka i koju najviše uzimaju u obzir pri odabiru poslodavca. .
Generacija Z i milenijalci žele fleksibilnost u pogledu mjesta i radnog vremena. Mnogi ispitanici sada rade na daljinu ili u hibridnom načinu rada, a to je prednost koju iznimno cijene. U međuvremenu, fleksibilni radni aranžmani, koji nude niz mogućnosti radnog vremena koje se mijenjaju kada je posao obavljen, ili broj radnih sati, sve više imaju prioritet. Generacija Z i milenijci željeli bi da njihovi poslodavci ponude bolje prilike za napredovanje radnicima s nepunim radnim vremenom, općenito više poslova s nepunim radnim vremenom i fleksibilnije radno vrijeme za one koji rade s punim radnim vremenom (npr. skraćeni četverodnevni radni tjedan).
Iako priznaju napredak koji su poslodavci postigli posljednjih godina, ispitanici vjeruju da još ima prostora za napredak i brinu se da će zamah stati dok se tvrtka ne pozabavi vanjskim izazovima kao što su gospodarska nesigurnost i posljedice rata u Ukrajini.
Veliki troškovi
Troškovi života i dalje predstavljaju veliku zabrinutost, a ekonomska neizvjesnost ometa sposobnost ispitanika da planiraju svoju budućnost
Otprilike šest od deset pripadnika generacije Z i dvije trećine milenijalaca misle da hoće ekonomija pogoršati ili ostati u njihovoj zemlji tijekom narednih godinu dana. Među njima, mnogi misle kako će zbog toga biti teže ili nemoguće tražiti povišicu ili unapređenje, dobiti novi posao ili tražiti veću fleksibilnost na poslu. Njihove ekonomske brige također utječu na njihovu sposobnost planiranja budućnosti na osobnoj razini, a mnogi kažu da će biti teže ili nemoguće kupiti stan/kuću ili zasnovati obitelj.
Generacija Z i Millennials nastavljaju izvještavati troškove života kao svoju najveću društvenu brigu, ispred nezaposlenosti i klimatskih promjena. Više od polovice pripadnika generacije Z (51%) i milenijalaca (52%) kažu kako žive ‘od plaće do plaće’(porast od pet postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu).
Unatoč njihovoj želji za boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života i mogućnosti smanjenja radnog vremena, mnogi pripadnici generacije Z (46%) i milenijalci (37%) uz svoj primarni posao zaposlili su se na još jednom honorarnom ili s punim radnim vremenom kako bi se spojili kraj s krajem. Najbolji dodatni poslovi odnose se na prodaju proizvoda ili usluga na internetu, obavljanje kratkoročnih honorarnih poslova kao što su dostava hrane ili aplikacija za dijeljenje prijevoza, ostvarivanje umjetničkih ambicija i utjecaj putem društvenih medija. Iako neki društveni mediji gledaju kao izvor prihoda, oni s druge strane pogoršavaju financijsku tjeskobu – 51 posto pripadnika generacije Z i 43 posto milenijalaca kažu da ih društveni mediji navode na kupnju stvari koje se ne mogu priuštiti.
Stalni stres i sindrom prezasićenja izazivaju veliku generaciju pritiska
Gotovo polovica pripadnika generacije Z (46%) i četvero od 10 milenijalaca (39%) kažu da su pod stresom cijelo ili vrijeme, a razine stresa još su više kod žena, LGBT+ većina ispitanika, etničkih manjina i osoba s invaliditetom. Osim što brinu o svojim osobnim financijama i dobrobiti svojih prijatelja i obitelji, nepovoljna ravnoteža između posla i privatnog života te velika opterećenja na poslu pridonose njihovoj razini stresa. Ispitanici se bore da ne nose posao kući, pri čemu je 23 posto pripadnika generacije Z i 30 posto milenijalaca izjavilo kako odgovaraju na poslovne mailove izvan radnog vremena najmanje pet dana u tjednu. Ovi pritisci na radnom mjestu također mogu biti uzrok višeg stupnja pregorijevanja u odnosu na prošlu godinu.
Na njihovu dobrobit i opće stanje utječu i društvene mreže, zbog kojih se otprilike četiri od deset pripadnika generacije Z i milenijalaca osjeća usamljeno i nedovoljno uspješno. Međutim, više od polovica ispitanika iz obje generacije kaže da je pristup resursima mentalnog zdravlja postao lakši zahvaljujući društvenim mrežama i da društveni mediji imaju sveukupno pozitivan utjecaj na njihov život – posebno imajući u vidu mogućnost povezivanja s prijateljima, obitelji i društvenim pokretima.
Odgovornost i briga za druge također su važan čimbenik – više od jedne trećine pripadnika generacije Z (34%) i četiri od deset milenijalaca (39%) svakodnevno se, ili povremeno, istovremeno brinu za djecu i za roditelje ili starije rođake. I dok je za pripadnike generacije Z manjom vjerojatnošću nego za milenijalce svakodnevna obveza brige o djeci, malo je vjerojatnije da će se brinuti za roditelje ili starije rođake. Više od četiri od deset ispitanika iz cijele generacije izjavilo je odgovornost kako te imaju značajan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.
Šest od deset pripadnika generacije Z i milenijalaca tvrdi da jesu zabrinuti za okoliš u proteklim mjesecima, a otprilike isti postotak navodi ekstremne vremenske prilike i velike šumske požare kao uzrok stresa. Ta zabrinutost utječe na njihovo donošenje odluka, od planiranja obitelji i poboljšanja stanovanja do toga što jedu i kakvu odjeću nose.
Ispitanici poduzimaju niz aktivnosti, poput kupnje električnog vozila ili potpunog izbjegavanja vožnje automobila, poboljšanja energetske učinkovitosti stanova, vegetarijanske ili veganske prehrane te izbjegavanja bržeg načina i kupnje rabljene odjeće. Neki odlučuju imati manje ili ne imati djecu kako bi smanjili svoj utjecaj na okoliš.
Klimatska pitanja također igraju važnu ulogu u donošenju odluka o karijeri pripadnika generacije Z i milenijalaca. Više od polovice ispitanika reklo je da istražuje politiku brenda i utjecaja na okoliš prije prihvaćanja ponude za posao, dok svaki šesti kaže da je već promijenio posao ili sektor zbog brige o klimi, a oko četvrtina ispitanika ističe da planira učiniti tako iu budućnosti.
Zapravo, sposobnost poticanja promjena oko društvenih pitanja općenito je potencijalna prekretnica u zapošljavanju i zadržavanju ovih generacija. Gotovo četiri od deset ispitanika kažu da su odbili radne zadatke zbog etičkih pitanja i dilema, dok je više od jedne trećine odbilo poslodavac koji nije u skladu s njihovim vrijednostima. Pripadnici generacije Z i milenijalci žele imati pravo i sposobnost poticanja promjena unutar svojih organizacija. Iako općenito smatraju da mogu pozitivno utjecati na svoje organizacije u područjima koja se odnose na proizvode i usluge, raznolikost, jednakost i uključenost, razvoj i izobrazbu i upravljanje dodijeljenim obimom posla, utjecaj u drugim kritičnim područjima, kao što su društveni utjecaj i održivost, ipak zaostaje. O
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
