Nova porezna reforma predstavljena prošlog tjedna, kako premijer sam ističe, još je jedna u nizu reformi koje je ova Vlada donijela u proteklih sedam godina na vlasti. Radi li se zaista o pravoj reformi sustava ili manjim kozmetičkim izmjenama, hoće li nove promjene usmjeriti Hrvatsku u novom smjeru ili je riječ o prilagodbi koja će omogućiti veće mjesto samo nekima, s voditeljem. Krešimirom Macanom su u novoj epizodi podcasta Špica s Macanom razgovarali predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas i poslovni savjetnik i poduzetnik Andrej Grubišić.
Kako je priopćeno, Bujas smatra kako je za konkretnu poreznu reformu potrebno provesti niz popratnih reformi, kao što su primjerice reforme pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, koje će svojim mjerama omogućiti učinkovitije upravljanje porezima, te ističe da je Hrvatska prema neto primanjima sada zadnja u eurozoni, te među zadnjima u Europskoj uniji, dok su porezi i dalje među najvišima.
– Smanjenje davanja za prvi mirovinski stup, kako bi se minimalno podigla neto plaća, sve skupa je prebacivanje loptice, odnosno dijeljenje ničega, jednako smo siromašni – zaključuje Bujas, te u kontekstu povećanja fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave dodaje kako ona eventualno može pomoći samo nekim gradovima poput Svete Nedelje ili Bjelovara, koji si, u svrhu privlačenja potrebnog radnog stanovništva, mogu priuštiti manji porez na dohodak.
Grubišić pak puno većim izazovom od poreza na dohodak smatra doprinose koje plaćamo za mirovinski i zdravstveni sustav.
– Pravi iskorak bi bio smanjenje doprinosa i liberalizacija oba sustava, međutim tu bi imali klasičnu političku problematiku, jer pozitivni rezultati toga ne bi bili vidljivi tijekom godine ili dvije, ali bi nakon dvadeset ili trideset, što nije horizont mnogih koji su danas u visokoj politici – navodi Grubišić primjer češkekoja je nakon izlaska iz socijalizma bila pri dnu, ali je sporim napretkom u tridesetogodišnjem razdoblju došla do pozicije da ima 25 posto veći BPD stanovništva od većine bivših socijalističkih zemalja, a po kvaliteti kupovne moći izjednačena s Japanom.
Možemo li Možemo ili ne možemo, kako se nova vlast nosi s upravljanjem glavnim gradom nakon dvije godine mandata, što su realizirali, a koji su budući planovi, s Krešimirom Macanom u drugoj temi tjedna razgovarali zastupnici u skupštini Grada Zagreba, Gordan Bosanac iz redova Možemo i Renato Petek iz SDP-a.
Problem je nedostatak komposta, ali i TikTok
Bosanac je kao najveće uspjehe istaknuo izgradnju novih vrtića, kojima do kraja mandata planiraju osigurati dovoljno mjesta za svu djecu u gradu, potom visoku razinu obnove nakon potresa, ukidanjem mjere ‘roditelj odgojitelj’ čime su osigurali jednaku redistribuciju sredstava za potrebe svih građana, te uvođenje novog modela gospodarenja otpadom, kojim je znatno povećano recikliranje u Zagrebu.
Uz pohvale za uspjehe postignute u navedenim područjima, Petek se osvrnuo i na izazove koji su još uvijek pred aktualnom Vladom, kao što su npr. nedostatak kompostane, ključnog postrojenja za efikasan sustav gospodarenja otpadom, a za čiju je izgradnju postojala prilika početkom mandata. Upozorio je i na propuste u komunikaciji s građanima koji, kako kaže, nisu upoznati s budućim projektima i onim što se planira u narednom razdoblju.
S Macanom su razgovarali o mogućim opasnostima TikToka, jedne od najpopularnijih društvenih mreža u svijetu, te zašto je većini državnih službenika zabranjeno korištenje, au nekim je zemljama potpuno zabranjeno. Ilija Brajkovićmarketinški stručnjak iz marketinške agencije Kontra i Velimir Grgićautor prve ozbiljne knjige o TikTokuu na svijetu, novinar, publicist i scenarist.
Sugovornici su objasnili kako je glavni razlog njezine popularnosti algoritam, koji na temelju prijašnjih pregleda za svakog korisnika prepoznaje sadržaj koji želi gledati ubuduće, a
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
