Turski predsjednik za guvernerku imenovao Hafize Gaye Erkan s Wall Streeta.
Nakon što je osigurao još jedan mandat na čelu države, turski predsjednik Tayyip Erdogan uhvatio se u koštac s gorućim problemom – inflacijom. U petak je na čelu središnje banke imenovao Hafize Gaye Erkan, uglednu financijsku stručnjakinju u SAD-u, a taj se potez tumači kao najava skorašnjeg zaokreta u monetarnoj politici. Erkan dolazi s rukovodeće pozicije Marsha McLellana, prethodno je bila direktorica First Republic Bank, a gotovo desetljeće provela je u Goldman Sachsu, piše Reuters. Prva je žena na čelu turske središnje banke, kao i peti guverner u četiri godine.
Izgubljena neovisnost
Iako je Erdogan nakon izbora signalizirao da će se s novom vladom odustati od neortodoksne politike niskih kamata unatoč visokoj inflaciji, dosad se žestoko protivio restriktivnoj monetarnoj politici. Erkan, 43, zamijenit će guvernera Sahapa Kavcioglua, koji je predvodio Erdoganovu akciju devalvacije koja je pokrenula povijesni pad vrijednosti 2021. i katapultirala inflaciju na 24-godišnji maksimum od više od 85% prošle godine. Nervozu ulagača što predsjednik ne namjerava odustati od eksperimentiranja izazvala je istovremena odluka o imenovanju Kavcioglua na mjesto bankarskog regulatora BDDK. Glavno pitanje za Erkana je “hoće li imati neovisnost usmjeravati monetarnu politiku prema ‘racionalnim politikama'”, rekla je Selva Demiralp, profesorica ekonomije na Sveučilištu Koc i bivša ekonomistica američkog Feda. “Kako bi stekla kredibilitet i usidrila tržišna očekivanja s minimalnim dozom povećanja kamatnih stopa, ona mora učiniti sklonost niskim kamatnim stopama stvar prošlosti”, rekla je. Kako će voditi središnju banku, koja je gotovo potpuno izgubila neovisnost, teško je procijeniti jer Erkan nema formalnog iskustva u monetarnoj politici, već je karijeru gradila na Wall Streetu iu upravama američkih kompanija. Doktorirao je financijski inženjering na Sveučilištu Princeton. Prema njezinom profilu na LinkedInu, bila je u First Republicu od 2014. do 2021., au ožujku je postala najveća propala američka banka od 2008., kada je prodana JP Morganu. Iako je Erdoğan do sada nepokolebljivo odbijao politiku viših kamata, preokret bi se mogao dogoditi s obzirom da se dogodi scenarij na koji su stručnjaci upozoravali: nekontrolirana inflacija, gotovo iscrpljene devizne rezerve i deficit na tekućem računu. Analitičari sada očekuju da će središnja banka već ovog mjeseca povećati kamatne stope na između 20% i 25% sa sadašnjih 8,5%.
Povijesni pad lire
Reuters piše da je Erdogan, samoproglašeni “neprijatelj” kamatnih stopa, posljednjih godina vršio pritisak na središnju banku za ekspanzivnu politiku. Ono što brine ulagače, jest da je i ranije naočigled prihvatio ortodoksna (iskušana) rješenja da bi još brže odustao od njih. Posljednji guverner središnje banke koji je podigao stope, Naci Agbal, otpušten je 2021. nakon manje od pet mjeseci na poslu.
U 2021. središnja banka srezala je kamatnu stopu s 19% na 8,5% što je realne kamatne stope gurnulo duboko u minus. Usred rekordno niskih deviznih rezervi od -5,7 milijardi dolara, lira je prošlog tjedna dosegla najnižu razinu u povijesti.
Samo u srijedu je pala za 7,2%
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
