IZBORI U CRNOJ GORI
Foto: STEVO VASILJEVIĆ
Ranije projekcije pokazivale su da bi PES mogao osvojiti 30 posto glasova. Izvanredne izbore u Crnoj Gori obilježila je rekordna niska izlaznost od oko 55 posto, te odličan rezultat manjinskih stranaka.
Pokret Europa sada (PES), prema preliminarnim rezultatima koje je objavio Centar za monitoring (CEMI), u nedjelju je na izvanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori osvojio oko 26 posto glasova, odnosno 24 mandata, a prema svim procjenama se procjenjuje da će se ova stranka formirati. novu vladu u toj zemlji.
Ranije projekcije pokazivale su da bi PES mogao osvojiti 30 posto glasova. Izvanredne izbore u Crnoj Gori obilježila je rekordna niska izlaznost od oko 55 posto, te odličan rezultat manjinskih stranaka.
Pokret Europa sada politička je stranka proizašla iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a njeni čelnici su bivši ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojka Spajića i Jakova Milatovića. Ta je vlada nastala pod snažnim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022. godine, uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli povećati minimalnu plaću u Crnoj Gori sa 220 na 450 eura. Potom je početkom travnja za predsjednika Crne Gore izabran Jakov Milatović, koji je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio dosadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Demokratska stranka socijalista Mila Đukanovića osvojila je 22 posto glasova, odnosno 22 mandata, iako Đukanović i njegovi dugogodišnji suradnici nakon više od tri desetljeća nisu bili na izbornoj listi. U travnju, nakon poraza na predsjedničkim izborima, Đukanović je podnio ostavku na čelu stranke.
Koalicija Ujedinjene reformske akcije i Demokratske Crne Gore, sadašnjeg premijera Dritana Abazovića i bivšeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića osvojila je 13 posto glasova, odnosno 11 mandata.
Koalicija nastala raspadom desnog, prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, koju su činile Nova srpska demokracija četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna stranka Milana Kneževića, osvojila je 15 posto potpore birača, odnosno 14 mandata, dok je treći član ugašene Demokratske fronte, Pokret za promjene. Nebojše Medojevića ostao ispod cenzusa.
Očekivano, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), uspjela je prijeći povlašteni cenzus od 0,3 posto važećih glasova i osvojiti jedan mandat. Premijer Andrej Plenković čestitao je predsjedniku HGI-a Adrijanu Vuksanoviću izbor u crnogorski parlament, priopćio je premijer na Twitteru.
Dvije albanske nacionalne stranke također su osvojile po jedan mandat, no ne isključuje se mogućnost da do jutra njihov broj mandata poraste na tri.
Najveće iznenađenje je Bošnjačka stranka koja bi u budućem crnogorskom parlamentu mogla imati šest mandata, u odnosu na dva koja su imala u postojećem sazivu.
Konačni broj mandata ipak će biti poznat tek nakon prebrojavanja svih glasova jer će se glasovi onih koji nisu prešli prag preliti na pobjednike izbora.
Izvanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori pratilo je oko dvije tisuće domaćih i stranih promatrača koji nisu zabilježili nepravilnosti koje bi mogle utjecati na izborni rezultat.
Na izborima je sudjelovalo 15 stranaka i koalicija. Crnogorski parlament broji 81 zastupničko mjesto.
Odaberi temu koju želiš pratiti Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
Više o temiIzvor: 24sata.hr
