Učestala upotreba sustava umjetne inteligencije na poslu može dovesti do usamljenosti zaposlenika, što pak uzrokuje daljnje nevolje, od nesanice do pretjeranog pijenja nakon posla, pokazalo je istraživanje Američkog psihološkog društva provedeno u četiri zemlje: SAD-u, Tajvanu, Indoneziji i Maleziji.
Mane i prednosti
“Brzi napredak u sustavima umjetne inteligencije pokreće novu industrijsku revoluciju koja preoblikuje radno mjesto s mnogim prednostima, ali i nekim neistraženim opasnostima, uključujući potencijalno štetne mentalne i fizičke utjecaje na zaposlenike”, ističu istraživači u časopisu Časopis za primijenjenu psihologiju. “Ljudi su društvena bića, a njihovo izoliranje zbog rada sa sustavima umjetne inteligencije može imati štetne učinke na život zaposlenika.”
Treba reći i da rad sa sustavima umjetne inteligencije može imati i neke prednosti. Zaposlenici koji često koriste sustave umjetne inteligencije, pokazalo se da je isto istraživanje, češće će nuditi pomoć kolegama, ali takvo ponašanje možda je potaknuto njihovom usamljenošću i potrebom za društvenim kontaktom.
Strah od defekacije
Studije su otkrile da sudionici s višim razinama anksiozne privrženosti (tjeskoba privrženosti) – onih koji se boje odvajanja od bliskih i voljenih osoba – burnije reagiraju na rad sa sustavima umjetne inteligencije. To vrijedi i za njihove pozitivne reakcije, poput spremnosti na pomaganje drugima, kao i za one negativne, poput pojačanog osjećaja usamljenosti ili nesanice.
Eksperiment proveden na 166 zaposlenika tajvanske biomedicinske tvrtke pokazao je tako da su oni koji su više komunicirali sa sustavima umjetne inteligencije imali snažniji osjećaj da su usamljeni, da ne mogu zaspati te poslije posla utjehu tražili u alkoholu. Slični rezultati uočeni su iu eksperimentima provedenim u indonezijskim, američkim i malezijskim tvrtkama. Dakako, ti nalazi ne dokazuju da rad sa sustavima umjetne inteligencije uzrokuje usamljenost, nesanicu ili alkoholizam, ali upućuju na povezanost među njima.
Sugestije i prijedlozi
Istraživači sugeriraju da bi razvojni programeri trebali razmotriti opremanje UI sustava društvenim značajkama poput ljudskog glasa kako bi što više emulirali interakcije slične ljudskim. Poslodavci bi također mogli ograničiti učestalost rada sa sustavima umjetne inteligencije i zaposlenicima ponuditi prilike za međusobno druženje.
Timsko donošenje odluka i drugih zadataka u kojima su važne društvene veze mogli obavljati ljudi, dok bi se sustavi umjetne inteligencije trebali više fokusirati na zamorne i ponavljajuće zadatke, predlažu istraživači.
Više o temiIzvor:Bug.hr
