Globalni javni dug porastao je 2022. na rekordnih 92 milijarde dolararazlog tome je povećano zaduživanje država za ublažavanje posljedica krize, navode Ujedinjeni narodi.
Od početka stoljeća domaći i vanjski dug diljem svijeta povećao se više od pet puta u posljednja dva desetljeća, bruto domaći proizvod samo tri puta, prema UN-ovu izvješću objavljenom uoči sastanka ministra financija i guvernera središnjih banaka članica skupine G20.
“Čini se da tržištima to nije problem, ali ljudima jest”, rekao je novinarima glavni tajnik UN-a Anthony Guterres.
„Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su birati između servisiranja duga i služenja naroda.”
Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.
SAD i Kina na čelu
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a, koji je u 2022. iznosio 31 milijardu dolaraprema proračunima UN-a, baziranim na podacima iz travanjskog izvješća Međunarodnog monetarnog fonda o prognozama za svjetsko gospodarstvo.
Kina je uvrštena u skupinu zemalja u razvoju, a po iznosu duga, od 14 milijardi dolara, zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD-a.
Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri milijarde dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija s 2,9 odnosno 2,8 milijarde dolara. U skupini je i Njemačka gdje je premašio 2,7 milijardi dolara.
U skupini zemalja u razvoju javni dug rastao je u zadnjih 10 godina brže nego u razvijenom svijetu, ističu u UN-u, istaknuvši veće potrebe za financiranjem razvojanakon čega je uslijedila pandemija i kriza troškova života.
Dodatni su problem ograničeni alternativni izvori financiranjaističu autori izvješća.
Prostor
“Dug se pretvara u veliki teret za zemlju u razvoju zbog ograničenog pristupa financiranju, rastućih troškova zaduživanja, devalvacije vrijednosti i sporog rasta“, dodaju. Njihovu poziciju otežao je i međunarodni financijski sustav, zbog neadekvatnog i skupog pristupa financiranju, upozorio je UN.
Zemlje u razvoju posuđuju novac uz puno više kamatne stope nego u razvijenim zemljama, čak i kada se isključe troškovi promjene tečaja. Afričke se zemlje tako zadužuju po četiri puta većim kamatama od SAD-a, odnosno osam puta više od Njemačke, utvrdili su stručnjaci UN-a.
Napominju i ponudu privatnih vjerovnika, poput banaka i kupaca obveznica financiranje po komercijalnim uvjetima iu 2021. bili su vlasnici čak 62 posto ukupnog vanjskog javnog duga zemalja u razvoju.
Zato bi multilateralni zajmodavci trebali proširiti mjere financiranja, kaže UN, predlažući Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da obustavi naplatu dodatnih naknada zemljama koje intenzivno koriste njegove kre
Više o temiIzvor: Dnevnik.hr
