Iako je pojam metaverzuma izgubio na snazi, a miješana realnost preuzima tron u paralelnim svjetovima, u fokusu su i daljnja istraživanja o zdravstvenim prednostima uranjanja u virtualnu realnost s pomoću prirode. Japanski koncept shinrin-yoku, odnosno ‘šumsko kupanje’, tvrde stotine znanstvenih studija, može poboljšati mentalno zdravlje i kognitivne performanse, sniziti krvni tlak, liječiti depresiju i anksioznost. Zato ga istraživači i programeri pokušavaju preseliti onamo gdje bi mogao biti lakše dostupan većem broju ljudi
Drevni narodi znali su ono što znanstvenici danas otkrivaju s pomoću virtualne stvarnosti – prirodu liječi. U znanstvenim pokusima taj je pojam sužen na šumu, au japanskom konceptu označen kao shinrin-yoku iliti šumsko kupanje i hvaljen zbog blagotvornog utjecaja na zdravlje. Boravak u šumi, prema stotinama znanstvenih studija, može poboljšati mentalno zdravlje i kognitivne sposobnosti, sniziti krvni tlak, liječiti depresiju i anksioznost… Međutim, mnogi nemaju priliku za to jer će do 2030. godine čak pet milijardi ljudi živjeti u gradovima, zato se terapija biofilijom seli u virtualnu stvarnost (VR).
Šuma liječi?!
Pitanje je mogu li virtualne šume izazvati jednake fiziološke reakcije kao prirodne. Neki znanstvenici vjeruju da bi virtualna stvarnost mogla biti blagotvorna jer je već koristila za odvraćanje pozornosti djece podvrgnute medicinskim zahvatima, jer su ledeni virtualni krajolici sugestivno ublažili bol onima s opeklinama. Osim toga, kad je skupina čeških znanstvenika usporedila učinak doživljaja šuma u blizini Praga i njezine digitalno skenirane blizanke u VR-u, sudionici istraživanja bili su jednako opušteni u oba okoliša. Cilj njihova istraživanja bio je usporediti učinke fizičke prirode i virtualnog iskustva u odnosu na stres i vitalnost te obnovu fizičke i psihičke energije osobe. Prijašnja istraživanja pokazala su da doživljaj prirode poput shinrin-yokua može biti koristan za zdravlje, ali izravne usporedbe između iskustava fizičke i virtualne stvarnosti bile su rijetke.
Pod pritiskom procjena kako će do 2030. čak pet milijardi ljudi živjeti u urbanim sredinama, daleko od zelenih i plavih krajeva, razvijaju se nove vrste ekoterapije
Stoga je skupina znanstvenika na Sveučilištu prirodnih znanosti u Pragu s istraživačima Odsjeka za šumarstvo, u čemu je sudjelovao i psiholog, testirala hipotezu da šuma liječi odvevši petnaest ljudi na polusatno šumsko kupanje u Parku prirode Roztocký háj u blizini Praga. Zatim su laserskim skenerima razvili virtualnu blizanku iste šume poboljšanu zvučnim efektima. Dvadesetak sudionika istraživanja, među kojima i deset onih koji su boravili u stvarnoj šumi, proveo je pola sata u virtualnoj šumi. Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Frontiers in Virtual Reality, znanstvenici koji su procjenjivali emocionalna stanja sudionika istraživanja nisu otkrili veliku razliku između ta dva iskustva.
Slična iskustva
Jedan od istraživača, Martin Hůla, izjavio je da je bio svjestan da šuma nije stvarna, no iskustvo je bilo toliko impresivno da je lako zaboravio da se nalazi u eksperimentalnoj sobi. Druga skupina znanstvenika je virtualno šumsko kupanje razvila igru koju sudionici pokušaja mogu igrati, a koja je utemeljena na stvarnim metodama vođenja šumske terapije na otvorenom. Zadaci su uključivali fotografiranje virtualnom kamerom, prikupljanje raznih predmeta i sudjelovanje u jednostavnom fitness-programu osmišljenom da igračima pruži osjećaj pustolovine. Osam ljudi uključenih u studij otkrio je da su im se depresija, ljutnja i umor smanjili nakon što su igrali tu igru. Rezultati istraživanja pokazuju da imerzivna VR iskustva prirode mogu imati učinke na zdravlje sličnim iskustvima koja se stječu u fizičkoj prirodi, što ostavlja mogućnost promjene strategije liječenja u slučajevima u kojima stvarna priroda nije dostupna. U velikom broju istraživanja o utjecaju prirode na zdravlje zaključeno je da su mnogi poslovi iscrpljujući i zahtijevaju vrlo veliku koncentraciju te golem angažman, što donosi stres čija dugotrajnost ozbiljno narušava zdravlje. Zato stresna radna sredina i prevelika zaokupljenost poslom koji ne ostavlja mogućnost boravka u prirodi zahtijevaju alternativno radijsko rješenje psihičke i fizičke obnove.
Prikupljeni dokazi
Osim toga, ta alternativa, odnosno virtualni boravak u prirodi, dobro će doći i onima koji fizički nisu u stanju boraviti u prirodi zbog teških bolesti ili nepokretnosti. Cilj češke studije bio je potvrditi ima li simulirani šumski okoliš stvoren u virtualnoj stvarnosti usporedive prednosti s pokazateljima dobrobiti izvorne šume. Iako se u recenzijama često ističe da je kvaliteta studija različita i da samo nekoliko njih pruža čvrste dokaze, većina znanstvenika prihvaća mogućnost da šumsko kupanje pozitivno utječe na psihofizičku vitalnost. Neki znanstvenici drže vjerodostojnu teoriju biofilije koju je plasirao 80-ih godina Edward O. Wilson, prema kojoj ljudi imaju urođenu potrebu interakcije s prirodom jer su njezin sastavni dio. Unatoč mnogim studijama koje opisuju učinke šumskog kupanja, manje se pozornost posvećuje teorijama koje objašnjavaju zašto bi boravak u šumi bio toliko učinkovit u smanjenju stresa i ostalih zdravstvenih problema.
Tri teorije
Blagodat šumskoga kupanja potkrepljuju tri teorije. Teorija biofilije tvrdi da bi šume, kao složeni sustavi mnogih organizama, mogle ispuniti ljudsku potrebu za biofilijom – interakcijom sa živim organizmima u prirodnom okolišu – jer je čovjek dio evolucije proveo u prirodi is njom se čvrsto povezao. Wilson biofilni boravak čovjeka u prirodnom okruženju smatra optimalnim stanjem jer, kad smo lišeni kontakta s drugim organizmima, gubimo znatan dio onoga što nas čini ljudima. Druga je Kaplanova teorija povratka pažnje (Teorija vraćanja pažnje – ART), koji tvrdi da prirodno okruženje poput šuma ljudima nudi priliku da se oporave od napornih svakodnevnih zadataka.
Biofilija, ljubav prema prirodi ili prirodni ljudski instinkt povezivanja s prirodom i provođenja vremena na otvorenome, dobila je novu dimenziju seobom u oblake i na platforme. Sad se tako naziva i nova vrsta terapije koja umjesto boravka u prirodnoj šumi nudi onaj u virtualnoj stvarnosti. Alternativa je namijenjena onima koji ne mogu u prirodi
Objekti te teorije mogu se primijeniti u virtualnim šumama. Prema teoriji obnavljanja pozornosti, kad se dugo fokusiramo na neku aktivnost ili usporeno obavljamo više poslova, mentalno se umaramo, a psihički iscrpljena osoba razdražljiva je, umorno, griješiti te mora uložiti mnogo truda i energije da bi se fokusirala na neku aktivnost. Jedan od načina da se vrati sposobnost usmjerene pozornosti jest okoliš koji ne zahtijeva nikakvu usmjerenu pozornost. Prirodni krajolici s vegetacijom savršeni su prizor jer pružaju niz podražaja koji nenametljivo i opušteno pokreću čovjekovu nevoljnu pozornost, primjerice grane drveća koje se nižu na vjetru ili Sunčeve zrake koje prolaze kroz lišće. Treća je teorija teorija oporavka od stresa. Njezin tvorac Roger Ulrich tvrdi da je stres evolucijski odgovor na potencijalno prijeteće ili štetne situacije, da izaziva jake negativne emocije i da ga je nužno kontrolirati kako bismo se usmjerili na druge važne aktivnosti. Prema Ulrichovu mišljenju, čovjek se može oporaviti od stresa kontaktom s prirodnim okolišem, primjerice šumama, prema kojima ljudi već gaje pozitivne osjećaje.
Moguća poboljšanja
Međutim, virtualna šuma ima ograničenja jer moć računala nije beskonačna, pa takve šume imaju i fizičke granice. Neki od sudionika češke studije izjavili su da su se osjećali kao u krletcima kad su naišli na nevidljivi šumski zid. Ograničenja se očituju iu nemoći računala da savršeno učita sitne detalje u šumi poput gljiva ili kukaca. Osim toga, ni virtualni okoliši ne mogu oponašati svako osjetilno iskustvo prirodne šume, primjerice mirisa vlažnog lišća, pa je predloženo da bi se taj problem mogao riješiti stavljanjem lišća po podu eksperimentalne sobe. Druge osjete, poput vjetra, bilo bi kompliciranije iz
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
