Pretražujući nešto po bespućima Googlea, naletjeh na zanimljivu priču na portalu Legalis za koju mislim da bi nam kad-tad mogla biti od koristi. Što napraviti ako izgubimo građevinsku dozvolu, a nema je ni u kakvim arhivima i kuća je već sagrađena? To pitanje mučilo je jednog građanina, ali bez brige, dragi čitatelj, postoji rješenje jer je takva situacija predviđena Zakonom o gradnji (ako bi vas možda moglo stajati nešto novca nađete li se u toj situaciji). Ali bolje i to nego da stalno razmišljate hoće li neko mjerodavno tijelo donijeti rješenje da vam sruši legalno sagrađenu kuću. Još bih samo na početku dodao da pitanje nije bezazleno jer, prema onome što je navedeno, ni zaposleni u odgovornim službama nisu znali dobro uputiti građanina. Pa ako nisu oni, kako bi znao netko tko se time ne bavi, a izgubio je dozvolu?
Uglavnom, taj je građanin prije rata sagradio kuću. Prije toga dobio je sve dozvole koje su tada bile propisane, pa tako i građevinsku, a onda je izbio rat. Ako sam dobro shvatio, kuća je sagrađena na području koje je devedesetih godina prošloga stoljeća bilo okupirano, što znači da je ondje bilo ratnih djelovanja. Rat je završio, vlasnik je s obitelji nastavio živjeti u svojoj kući, ali kad mu je zbog nečega zatrebala građevinska dozvola, nije ju mogao naći. Izgubila se.
Ispravni savjet
Što će čovjek drugo nego put pod noge kako bi mu u područnom uredu za graditeljstvo izdali kopiju građevinske dozvole. Ali, avaj, ondje mu nisu mogli pomoći jer dozvola nije bila arhivirana pa su ga uputili u županijski arhiv uvjeravajući ga da će u njemu dobiti kopiju. Vlasnik kuće sjeo je u automobil te se uputio u upravno sjedište županije, odnosno do arhiva. Ali opet avaj, nema dozvole!? Sva sreća da je ipak postojao trag tog dokumenta, kako su mu rekli, odnosno imali su omot spisa na kojem su bili podaci o osobi koja je dobila građevinsku dozvolu (ime i prezime, adresa) te urudžbeni broj, no taj omot bio je prazan. Kako se moglo dogoditi da iz njega nestane dokument o izdanoj građevinskoj dozvoli, nije baš jasno, ali u tom ratnom metežu, kad se možda morala iseljavati i arhiva, nije isključeno da je zabunom sklonjen na drugo mjesto i tko zna u kojem se spisu nalazi.
Građanin je dobio kopiju toga praznog omota i ponovo se vratio u područni ured za graditeljstvo, no ondje mu je rečeno da to nije pravovaljan dokument te da se mora ponovno izvaditi građevinska dozvola. Čovjek je problijedio jer nije samo bio u pitanju velik novac koji bi ni kriv ni dužan izdvojiti, k tome bi morao proći sve te procedure, iščekivati da se donesu rješenja, pa tko će to sad opet iz početka…
Kako je dobro primijetio stručnjaka koji je na portalu odgovorio na upit vlasnika kuće, službenik u područnom uredu morao ga je uputiti na Zakon o prostornom uređenju i gradnji (čl. 332., st. 2.), kojim su predviđene i takve situacije. Pretražujući internet, možemo vidjeti da je taj zakon u međuvremenu ukinut, ali takvi slučajevi sada su obuhvaćeni aktualnim Zakonom o gradnji, u čijim člancima 190. i 191. sve lijepo piše.
Možda još ima takvih slučajeva
Iz nekog razloga za te članke Zakona u područnom uredu za graditeljstvo nisu znali, no jasno je navedeno da je građevina čiji je dokument za građenje uništen ili nedostupan zbog prirodnih nepogoda, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja ‘smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole. ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu čiji je akt za građenje uništen’. Dakle, potrebno je izvaditi uporabnu dozvolu, a ona će biti odobrena (čl. 190., st. 2.) ako vlasnik kuće priloži kopiju čestice iz katastra te dokaz da je građevinska dozvola uništena ili nedostupna (u ovom slučaju prazni omot). U članku 191. navedeni su slučajevi kad se izdaje uporabna dozvola.
Nije isključeno da ima još takvih slučajeva za koje vlasn
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
