– Hej, izbacio mi je tvoj profil preko zajedničkih prijatelja pa sam ti se odlučila javiti. Imaš baš lijepe slike, zračiš pozitivom, htjela sam te samo nešto pitati. Imaš minutu možda? – poruka je to koju je gotovo svaki korisnik društvenih mreža barem jednom dobio na svoj profil. Ipak, od naizgled simpatične poruke mnogima se diže kosa na glavi jer se takve često šire grupe već Facebook i drugim komunikacijskim kanalima uz vrišteće upozorenje da se radi o prijevari.
Nakon takve poruke često slijedi i jedna u kojoj se objašnjava o čemu je riječ. Uglavnom glasi: ‘Počela sam raditi u marketingu na društvenim mrežama. Trenutačno se naša kompanija širi pa su nam potrebni ambiciozni suradnici. Sustav rada je jednostavan i nije potrebno predznanje jer dobiješ mentora koji te uči i vodi kroz posao. Radno vrijeme raspoređuješ samostalno i dobit ćeš priliku za osobni razvoj i ostvarenje ambicije. Jeste li zainteresirani za više informacija?’ Uvijek se nađe i pokoja poruka poput: ‘Ni ja se nikada nisam pronalazila/pronalazio radeći za nekog drugog pa sam odlučio/odlučio postati sam svoj gazda.’ Iako prva izgleda kao prijevara, to ne mora uvijek biti istina jer je mrežni marketing u posljednjih nekoliko godina ipak postao popularan. Često se uspoređuje s piramidalnim prijevarom, no te dvije pojave nikako nisu istoznačnice.
Mrežni marketing, ili MLM, legalna je praksa koju koriste mnoge tvrtke, no to ne znači da svatko tko kontaktira određenu osobu ima legitiman posao u marketingu. Upravo zbog toga, unatoč svim upozorenjima policije, raznih institucija i medija, pojedinci se i dalje nalaze u nezavidnoj situaciji, odnosno prevareni je manjim novcem na računu.
Kako bi pridobili povjerenje potencijalnih suradnika, raznih agenata za zapošljavanje (engl. regruti) na društvenim mrežama šalju konkretne podatke o tvrtki i službenu prijavnicu za posao, no katkad i one izgledaju lažno. Čak i kad marketingaš šalje, recimo, glasovnu poruku putem društvene mreže, ona iskusnijem uhu zvuči itekako lažno jer se nakon nekoliko slušanja vrlo jasno može saznati da je umjetno generirana i automatizirana te modificirana tako da zvuči kao da je izrekla stvarna osoba.
Iako je takve prijevare jednostavnije uočiti jer se pojavljuju u privatnim porukama na društvenim mrežama, već ih godinama ima iu internetskim oglasnicima i grupama za traženje poslova na društvenim mrežama, a čak i na LinkedInu. Moderatori takvih stranica svakako paze kakvi se oglasi objavljuju, ali koji put oni lažni nisu lako uočljivi. Tako se mogu pronaći oglasi koji nude detaljan opis posla, satnicu, informacije o odgovornostima, specifikacijama i kvalifikacijama potrebnim za otvoreno radno mjesto te povlastice koje vam daje pozicija, no za opis tvrtke navodi se ‘globalno poznata kompanija’, a e-adresa za kontakt klasična je adresa na Gmailu.
Unatoč tome što se Gmailom u svijetu koristi 1,8 milijardi korisnika, rijetko će se osoba koja postavlja službeni oglas za posao javljati s takve adrese jer se one najčešće upotrebljavaju u privatne svrhe. Zato se prije nekoliko mjeseci u grupama za traženje po
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr