Izgubljen kontakt sa sondom Voyager 2, u NASA-i se nadaju da je privremeno

Netko u NASA-i je prije desetak dana načinio manju pogrešku, koja bi mogla imati vrlo velike posljedice po jednu od najstarijih i najpoznatijih i dalje aktivnih svemirskih misija. Objavljeno je, naime, kako je 21. srpnja iz kontrole misije prema sondi Voyager 2 poslan niz planiranih naredbi, no one su sadržavale pogrešku. Slijedom toga, sonda, trenutačno udaljena 19,9 milijardi kilometara od Zemlje, zakrenula se za oko 2%, pa samim time svoju komunikacijsku antenu usmjerila daleko od našeg planeta.

Rezultat tog nespretnog manevra jest gubitak komunikacije sa sondom u međuzvjezdanom prostoru. Antene mreže Deep Space Network, zadužene za slanje i primanje poruka, više ne mogu komunicirati s njom, pa sada zemaljskoj kontroli misije ostaje samo – čekati.

Očekuje se resetiranje

Naime, Voyager 2 programiran je za ovakve situacije, pa se nekoliko puta godišnje samostalno “resetira”, tj. automatski korigira svoju orijentaciju kako bi mu antena bila okrenuta prema Zemlji. Sljedeći takav manevar dogodit će se 15. listopada, a nakon njega očekuje se da će se komunikacijski kanal prema ovoj legendarnoj svemirskoj sondi ponovno normalno uspostaviti. U NASA-i očekuju i da će tijekom “tihog” razdoblja bez komunikacija sonda nastaviti svoj svemirski put kako je planirano.

Svemirsku istraživačku sondu Voyager 2 NASA je lansirala 20. kolovoza 1977. godine, što znači da će se ovoga mjeseca navršiti 46 godina od početka njezine znanstvene misije. Svoj će nadolazeći “rođendan” Voyager 2 očito proslaviti bez čestitke sa Zemlje. Oporavi li se komunikacija prema planu, ova misija trebala bi ostati aktivna najmanje do 2026. godine.

Istodobno, njezina “blizanka”, sonda Voyager 1, i dalje uspješno obavlja svoju misiju. Nalazi se na oko 24 milijarde kilometara od Zemlje, najudaljeniji je objekt koji su ljudi ikada poslali u duboki svemir, a i dalje komunicira s NASA-inim centrom. Obje sonde nalaze se na više od 20 svjetlosnih sati od Zemlje, pa se komunikacija obavlja uz višednevni “lag”, dok je brzina prijenosa podataka oko 160 bita u sekundi.