Zapanjujući podaci

Svjetski je dan parodontalnog zdravlja za koje je higijena usne šupljine najbolja prevencija. I tu dolazimo do zapanjujućeg podatka – Hrvati svoje četkice za zube mijenjaju jednom godišnje. I to nije sve. Zube općenito peremo kraće i rjeđe nego što bismo trebali. Prosječan čovjek na pranje zuba potroši 38, a trebao bi čak 122 dana.

Galerija +2

Umjesto tri do četiri, Hrvat će u godini dana potrošiti samo jednu četkicu za zube i to, ne samo da nikoga ne čudi nego i sami priznajemo da, kad su nove četkice u pitanju, nismo baš revni.

„Ne mijenjam je, to je ko žena, to imate jednom i ne mijenjatene kužim pitanje”, kazao je Vjeran. “Svaka tri mjeseca, što je isto onako malo upitno, ali kako kada, recimo tako”, navodi Antonija.

ja Ivana Šturlić svoju četkicu mijenja svaka tri mjeseca, redovita je kod zubara, a zna i kako četkicu pravilno upotrijebiti.

“Zadnji put kad sam bila kod stomatologamalo mi je objasnila kako bi trebala zbog svog spuštenog zubnog mesa pa se otad zbilja trudim popraviti”, kazala je Ivana.

Uz to što je treba pravilno i često upotrebljavati, mijenjanje četkice za zube važnije je nego što možda mislite.

„Stara četkica na sebi sadrži ostatke hrane. Ostaci hrane hrane bakterije koje se nalaze na četkici, a osim toga četkica više nije tako moćna, jer se ta vlakna počno razilaziti, kažemo ‘četka procvjeta’, pa više nije tako učinkovita”, upozorava doktor dentalne medicine. Sanja Vuić.

Nepravilna i neredovita upotreba dovodi do parodontitisa

Nepravilna i neredovita upotreba četkice, osobito one stare, može dovesti do parodontitisa, ozbiljne kronične bolesti.

„To je najčešći uzrok gubitka zuba, zbog čega pacijenti imaju funkcionalne smetnje, te problem u prehrania također imaju i psihičke probleme, jer mi je neugodno i nelagodno govoriti o tome”, rekao je Darko Božićspecijalist parodontologije.

42 posto populacije starije od 35 godina ima neki oblik parodontitisa, drugim riječima – 800 milijuna ljudi ima neki oblik te kronične bolesti.

Parodontitis može utjecati i na razvoj kardiovaskularnih bolesti, ali i dijabetesa. Treba li stoga bolje riješiti svoj razlog stare četkice koja je možda s vama dulje nego što treba?

S druge strane, možda se Hrvati više nego o zdravlju brinu o ekologiji – jer četkice kakve danas poznajemo u upotrebi su tek od 1938. Kako se zbog vlaknastih dijelova ne mogu se reciklirati, lako je moguće da svaka proizvedena plastična četkica na svijetu još uvijek leži na nekom otpadu.