Predstavništvo Europske komisije: Hrvatski model fact-checkinga relevantan je za EU

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj ocjenjuje hrvatski model uspostave sustava provjere točnosti informacija u javnom prostoru i mreže fact-checkera relevantnim za svaku državu EU, ističući i da je to jedini takav projekt koji se financira iz instrumenta Next Generation EU.

U sklopu projekta za uspostavu provjere točnosti informacija početkom svibnja završeni su javni pozivi na koje su se mogle javiti udruge i znanstveno – obrazovne institucije zainteresirane za fact-checking, ali i procjenitelji prijava za dio tog projekta za koji je namijenjeno gotovo četiri milijuna bespovratnih eura.

Zamjenica voditelja Predstavništva EK i voditeljica odjela za medije Andrea Čović Vidović u razgovoru za Hinu istaknula je da Europska komisija pozdravlja ovu inicijativu Ministarstva kulture i medija i Agencije za elektroničke medije (AEM).

“Koliko znamo, to je jedini tematski projekt u Europskoj uniji koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno instrumenta Next Generation EU. Ciljevi projekta su u skladu s onim na čemu inzistira Europska komisija kada govorimo o medijima i društvenim mrežama, a svakako su relevantni za svaku državu članicu“, rekla je Čović Vidović.

Naglasila je i kako u Europskoj komisiji pozdravljaju što je fokus projekta na borbi protiv dezinformacija, dezinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru, sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja, ali i na jačanju vjerodostojnog medijskog izvještavanja te medijske pismenosti.

Jačanje otpora medijskim dezinformacijama

Osim toga, kako stoji u pozivu projekta, ideja je kroz projekt ojačati kapacitete i kompetencije postojećih provjerivača informacija, uspostaviti nove neovisne provjere činjenica, ali i sustav i postupak provjere činjenica u medijskim redakcijama kako bi se učinili otporima na dezinformacije.

“Važna je u komunikacijskom smislu i pohvalna svakako i dimenzija poziva koja se odnosi na poticaj i kreiranje medijskih sadržaja na temu borbe protiv dezinformacija”, kazala je sugovornica.

Dodala je kako u ime Europske komisije ne može komentirati konkretnu projektnu dinamiku navedenog javnog poziva za uspostavu nacionalne mreže činjeničara. Ne, s druge strane, ponovno se može pozdraviti inicijativa jer je jedan odraz nastojanja Komisije da ojača države članice u njihovoj spremnosti za borbu protiv stranog uplitanja i borbu protiv hibridnih prijetnji.

“Europska komisija predala je zaštitu društava, građana i sloboda od hibridnih prijetnji, između ostalog od pogrešnog informiranja i dezinformiranja. Želimo potaknuti i države članice na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje svih takvih napada, a da istodobno jačaju i svoju otpornost na te prijetnje. Na razini Europske unije u tom kontekstu ne smijemo dopustiti da se ne čini ništa po pitanju dezinformacija i dezinformacija”, naglasila je.

Također dodaje kako se u digitalnoj dimenziji protiv lažnih vijesti i dezinformacija najaktivnije može boriti kreiranjem točnih i preciznih informativnih sadržaja.

Demistificirati lažne i ponuditi istinite informacije

“Upravo na ‘socialu’ imamo jedinstvenu priliku za to i najbolji doseg. Kroz komunikaciju na društvenim mrežama često nailazimo na komentare korisnika koji iznose neprovjerene dezinformacije, a nerijetko zapravo šire lažne vijesti. U tim slučajevima naša je zadaća tzv. debunking – demistificirati lažne i ponuditi točne i istinite informacije korisnicima, kao i svima koji vide komentare korisnika”, dodala je.

U sklopu toga najavila je i radionicu 15. lipnja u Kući Europe u Zagrebu na kojoj će se govoriti o važnosti digitalne pismenosti u borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija. Ciljana skupina su predstavnici medija koji rade na društvenim mrežama medijskih redakcija, a želja je pokrenuti razgovor o društvenoj odgovornosti kada je ova tema u pitanju, a posebno o zaštiti mlade publike od manipulacije informacijama, istaknula je.

Čović Vidović osvrnula se i na nedavni govor potpredsjednice EK Vere Jourove koja je izrazilasumnju da se brojne tužbe protiv medija i novinara u Hrvatskoj mogu podvesti pod strateške tužbe usmjerene protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe).

“Nijedna država članica nije imuna na strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja. Detaljnije izvješće o stanju medija u državama članicama za 2023. bit će predstavljeno u sklopu Europskog redovitog izvješća o vladavini prava koja se objavljuje u polovici godine. U izvješću ćete moći saznati podatke o aktualnom procijenjenom stanju SLAPP tužbe u svim državama članicama pa tako iu Hrvatskoj”, rekao je Čović Vidović.

EU ima puno posla oko preciznog definiranja SLAPP-a

Ocijenila je i kako je pred Europskom unijom još puno posla u preciznom definiranju SLAPP-a. Podsjeća se da se kroz prijedlog SLAPP direktive koju je EK predstavila lani osobito ističe i osposobljavanje pravnih stručnjaka i potencijalnih branjenika u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja kako bi se poboljšala znanja potrebna za uspješno djelovanje u takvim sudskim postupcima. Europska mreža za pravosudno osposobljavanje treba osigurati koordinaciju i širenje informacija u svim državama članicama, zaključila je.

Uoči najavljenog donošenja Europskog akta o slobodi medija, osvrnula se i na odredbe koje bi mogle donijeti unapređenje medijske scene u Hrvatskoj.

“Europski akt o slobodi medija čiji je prijedlog u rujnu 2022. predstavila Europska komisija obuhvaća pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja u ure