Plenković: Obećali smo prosječnu plaću od 1000 eura, a sad je već na 1130 eura

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da ESM predstavlja sidro stabilnosti i otpornosti država članica europodručja, a ministar financija Marko Primorac i guverner HNB-a Boris Vujčić apostrofirali su prednosti hrvatskog članstva, u vidu višeg kreditnog rejtinga te pada premije rizika.

U govoru na konferenciji o Hrvatskoj kao 20. članici Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koju su organizirali Ministarstvo financija i ESM, Plenković je podsjetio da će se uskoro obilježiti deseta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji, da je Hrvatska jedina članica te zajednice koja je istog dana, 1. siječnja ove godine, postala je članica europodručja i šengenskog područja, a za oko dva i pol mjeseca postala je i članica ESM-a.

Cilj ESM-a je pomoći državama članicama eurozone izbjeći i prevladati financijsku krizu te održati dugoročnu financijsku stabilnost i prosperitet, izjavio je Plenković, istaknuvši da je ESM od 2012. do sada osigurao financijsku podršku od 295 milijardi eura za države članice europodručja koje su izgubile pristup financijskom tržištu.

Članstvo Hrvatska daje pravo na korištenje dodatnih financijskih instrumenata u “slučaju potreba”, a donosi i dodatnu vrijednost u vidu jačanja suradnje u okviru Ekonomske i monetarne unije.

Upravo vrijeme u kojem živimo, a posebno okolnosti nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, koja je rezultirala energetskom i prehrambenom krizom te inflatornim pritiscima, vrijeme je u kojem se dodatno upozorava na važnost članstva u eurozoni. , a sada iu ESM-u.rekao je premijer.

Jedina organizacija čijem članstvu Hrvatska još stremi je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a pristupno su pregovori krenuli, napomenuo je.

Prednosti ESM članstva i viši kreditni rejting i niži premijski rizik

ESM je međuvladina organizacija koju su 2012. godine, tijekom velike financijske krize, osnovale države članice eurozone. Njegova je misija omogućiti zemljama europodručja da izbjegnu i prevladaju financijsku krizu te održe dugoročnu financijsku stabilnost i prosperitet.

ESM provodi svoju ulogu odobravanjem zajmova i drugim vrstama financijske pomoći državama članicama koje se nalaze, ili im prijeti, teška financijska situacija. Sukladno tome, ESM je imao ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja tijekom dužničke krize eura.

Prema Ugovoru o osnivanju ESM-a, sve države članice europodručja pristupaju ESM-u.

Glavni direktor ESM-a Pierre Gramegna istaknuo je da ESM treba promatrati kao “sigurnosnu mrežu” i osiguranje u slučaju krize i teške financijske situacije, temeljene na solidarnosti.

Sredstva za pomoć postoje u slučaju krize, ali svi se uvijek nadaju da neće morati biti iskorištena, istaknuo je Gramegna.

Ministar financija Marko Primorac apostrofirao je izravne i jasne beneficije članstva u ESM-u, koji su se manifestirali već samom pojavom ulaska Hrvatske u to udruženje, au vidu značajnog porasta hrvatskog kreditnog rejtinga od strane glavnih kreditnih agencija.

Primorac vjeruje da će se beneficije od članstva ostvarivati ​​iu budućnosti, no isto tako se nada i da Hrvatska “neće biti u potrebi” koristi mogućnosti i zaštitu koju pruža ESM.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je da ESM Hrvatskoj daje dodatni kredibilitet, a kao korist od članstva koje je Hrvatska već imala istaknuti doprinos padu premije rizika na zemlju.

“Pad premije rizika djelomično je već sada posljedica toga što smo u ESM-u, što se reflektira u nižim kamatnim stopama za hrvatsko građanstvo i gospodarstvo. Ne u potpunosti, glavni efekt donosi ulazak u eurozonu, ali sama činjenica da imamo pristup ovom mehanizmu (…) stvara kod investitora veće povjerenstvo”, izjavio je Vujčić.

Za mandata Plenkovićevih vlada hrvatski BDP porastao za 20 milijardi eura

Govoreći u kontekstu sedam godina mandata Vlade i desete obljetnice članstva Hrvatske u Uniji, premijer Plenković istaknuo je kako je temeljna odrednica Vladine politike suvremenog suvereniteta, koja uključuje jačanje međunarodnog položaja i ugleda Hrvatske, te olakšava rješavanje strateških nacionalnih ciljeva.

Plenković je apostrofirao tri točke politike Vlade – političku stabilnost, proeuropsku usmjerenost te promišljenu ekonomsku politiku.

Kao primjer toga da je cilj Vlade i ravnomjerni regionalni razvoj Plenković je izdvojio činjenicu da će iz ukupnih omotnica novog višegodišnjeg financijskog okvira 22 hrvatska grada za svoj razvoj direktno dobiti 680 milijuna eura, o čemu je odluku resorni ministar Šime Erlić dodijelio prošli tjedan.

“Toliko o tome je li ova Vlada za decentralizaciju ili nije. Da li on novac jedinicama lokalne samouprave ili ne?”, rekao je Plenković dotaknuvši se tako aktualne teme porezne reforme.

Podsjetio je i da je Vlada obećala da će prosječna neto plaća do kraja ovog mandata biti tisuću eura, a podaci DZS-a za ožujak pokazuju da je ona već na 1.130 eura.

Plenković je ocijenio i da taj podatak pokazuje koliko brže Vlada ostvaruje ciljeve koje je zadala.

Između ostalog istaknuo je da je trenutno u Hrvatskoj zaposleno 1,66 milijuna ljudi, a nezaposlenih je manje od sto tisuća. “Nikad veći broj zaposlenih, a nikad manji nezaposlenih, od 1982. godine”, istaknuo je.

Iznio je i podatak da je prije deset godina na četiri zaposlene išla jedna nezaposlena osoba, a sada je taj omjer 16:1.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je trenutno na 73 posto prosječne razvijenosti EU-a, a od 2016. do danas BDP stanovništva je porastao za 5.900 eura i sada iznosi 17.200 eura, istaknuo je Plenković.

Kada se ukupni BDP, on je za mandat Plenkovićevih vlada porastao za 20 milijardi eura. Za usporedbu, od 2010. do 2015. porastao je za dvije milijarde eura. “Dakle, za deset puta više”, istaknuo je Plenković.

To sve skupa govori u kakvom se razvojnom kontekstu nalazi Hrvatska, izjavio je predsjednik Vlade, poručivši da se takvi trendovi mogu