Očajni su jer nemaju osnovne uvjete za život. Stručnjaci poručuju: “Ta voda nije apsolutno za piće”, “Ne preporučuje se koristiti ni za tuširanje”

Osnovna životna potreba za njih je gotovo luksuz. Iako možda na prvu nećete povjerovati, u 21. stoljeću i dalje postoje mjesta u Hrvatskoj koja su bez pitke vode, zbog čega su se mještani obratili reporteru Domagoju Mikiću i ekipi rubrike “Poziv” Dnevnika Nove TV.

Galerija +7

Prvo uključite struju, zatim pumpu koja je u Dravi i na kraju spojite crijevo. Konačni rezultat je voda iz slavine koja Borislav Dimić iz Karašice drugačije se ne može dobiti.

“Nemamo osnovne uvjete. Nemamo pitku vodua to je najosnovniji uvjet koji bi svi ljudi u ovoj državi morali imati”, rekao je.

Njegov sumještanin Zrinko Šumanovac do svoje vode dolazi iz bušenog bunara.

„To je voda s kojom peremo veš. Počeli smo bijeli veš nositi kod roditelja u grad na pranje jer je kod nas posmeđio”, rekao je.

Katarina je to mjesto izabrala zbog mira i krajolika, ali sada ozbiljno razmišlja o selidbi.

“Kada pustite vodu, ona izgleda čisto, ali sanitarije pokazuju da to uopće nije tako i da je ona crvena”, rekla je.

Problema je svjedok i načelnik Općine Petrijevci Ivo Zelić.

“Da to riješimo, u ovom trenutku bi nam sigurno trebalo milijun ili više eura. Mi to ne možemo srediti zbog našeg proračuna“, rekao je.

Nekada na vodu čekaju danima

Posao vodonoše u ličkom selu Zavođe obavlja njegova najmlađa stanovnica – 66-godišnja Radmila. Izgradnja kilometra vodovoda ušla je u četvrtu godinu.

Opet su povukli 200 metara vodovodnih cijevi u nedogled. Voda nije došla ni do jedne kuće”, rekla je.

U Općini Ervenik situaciju s pitkom vodom spašavaju vatrogasci. No ljeto donosi ozbiljne probleme.

“Cisterna radi cijeli dan, navečer se ide na požar. Ljudi su izmoreni kada trebaju ići gasiti požar”, rekao je Sandro Kanazirzapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ervenik.

Iako Petar Markoš iz Pađena voda obično se dobije za manje od dva sata, to nije uvijek slučaj.

“Nekad se ljeti slučajno dogodi da nestane vode, nekad moramo čekati dan ili dva“, rekao je.

Načelnik Općine ErvenikPredrag Burza tvrdi da su taoci vjetroparka Krš Pađene.

“Kad bi nam prihodi od pristojbi redovito stizali, a sada ne dobivamo ništa, onda bismo snažnim korakom krenuli naprijed i za kratko vrijeme kompletirali cijelu općinu”, kazao je.

Tri općine u potpuno različitim dijelovima zemlje su u istoj, svakodnevnoj borbi za pitku vodu – i to u četvrtoj najbogatijoj zemlji na svijetu.

Dok neki sanjaju o pitkoj vodi, u mjestu Kraljevečki Novaki pitka vodu iz gradskih cijevi istječe u obližnji potok. I tako je 24 sata na dan, sedam dana u nedjelju.

Ekipa Dnevnika Nove TV je sa županijskim Zavodom za javno zdravstvo provjerila kakva je kvaliteta vode mještanima Karašice. Jedan uzorak vode uzet je iz Katarinine slavine, a drugi iz Zrinkovog bunara.

Analiza vode iz slavine pokazala je sljedeće:

• Arsena bi trebalo biti manje od 10, a ima ga 71,9
• Mangana bi trebala biti manje od 50, a ima ga 800
• Željeza bi trebala biti manje od 200, a ima ga 9110,6
• Fosfata bi trebalo biti manje od 300, a ima ih 501
• Amonijaka bi trebalo biti manje od 0,5, a ima ga 3,3

Ništa bolje nije ni u Zrinkovom bunaru:

• Bakterija Escherichia coli ne bi trebala biti, a ima ih 240
• Bakterija koliforme ne bi trebala biti, a ima ih 240
• Arsena bi trebalo biti manje od 10, a ima ga 213

Rezultate analize je komentiraoZdravko Lovrić iz Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

“Svakako da ta koncentracija arsena ne bi trebala biti u toj vodi da bi je ljudi normalno konzumirali. Ta voda apsolutno nije pogodna za piće, a pogotovo kroz dulji vremenski period s obzirom na to da se arsen može akumulirati i izazvati daleko teže posljedice nego kod jednokratnog unosa. U svakom slučaju treba vidjeti postoji li ikakva mogućnost da se ta koncentracija arsena smanji, što je teško za vjerovati”, rekao je.

Rezultate je komentirala i Danijela Bezikvoditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu vode i zraka Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.

„Rezultati nam govore da voda nije zdravstveno ispravna te da se ne može preporučiti za prehranu ljudi. Ne preporuča se koristiti ni za tuširanje jer dolazi u dodir s kožom i sluznicama, a zbog tehničkih razloga se ne preporučuje ni za pranje veša”, rekla je te dodala da se taj problem ne može riješiti ni prokuhavanjem vode.

Stižu poskupljenja od 30-ak posto?

O ovoj je temi reporter Dnevnika Nove TV razgovarao s Brunom Isteromčlanom Uprave Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, kojeg se na početku pitao o pokrivenosti Hrvatske vodovodnom mrežom.

“Mi smo danas na 86 posto. U nekim dijelovima države je ona blizu 100 posto, pa čak i 100 posto, ali je prosjek 86 posto”, odgovorio je Ister.

Mikić ga je zatim pitao o rezultatima analize vode iz Karašice.

“Ovo je strašno. Ove vrijednosti su alarmantne i ljudi nikako ne bi smjeli piti tu vodu. Prvi korak je opskrba cisternom javnog isporučitelja vodnih usluga, koji je u ovom slučaju Osijek. Nakon toga lokalna i regionalna politika treba otići u nadležno ministarstvo i Hrvatske vode te vidjeti koji su sljedeći koraci. U svakom slučaju, za ovo bi se pod hitno trebalo naći neko rješenje”, rekao je.

“Za to je postojao europski fond koji se ne može koristiti, ali će biti neki drugi. Priprema za europski fond traje duže od same realizacije. Postoji više stvari koje treba riješiti, od dokumenata do vlasničkih odnosa. Stoga ne vjerujem da su u ovom slučaju one opcije”, dodao je.

Reporter Dnevnika Nove TV ga je pitao iogubicima pitke vode koji se događaju diljem Hrvatske.

“Gubici su ogromni. Glavna stvar u hrvatskoj vodoopskrbi, iako će to ljudima iz priloga zvučati bogohulno, nije pokrivenost, nego gubici. Kod vas u Zagrebu je oko 60 posto, kod mene u Varaždinu 40 posto. Sve su to ogromni gubici”, rekao je.

Na kraju je komentirao moguća poskupljenja vode.

“To je nužnost s obzirom na sva inflatorna kretanja. Neke grube procjene rasta su 30-ak posto, ali to je paušalna procjena. U pripremi su novi propisi koji će reformirati hrvatsko vodno gospodarstvo, a jedan od njih je i propis koji će uvesti novu metodologiju obračuna cijena“, rekao je Ister na kraju razgovora.

Svoju priču možete poslati i putem Facebook stranice ili putem web obrazac.